Kraljevina, stara hrvatska autohtona sorta

147

Kraljevina je stara hrvatska autohtona sorta koja se tijekom povijesti najviše navodi kao sorta Prigorja, šireg zagrebačkoga područja te Hrvatskog zagorja.

U 19. stoljecu postoji mnogo literaturnih izvora koji navode kako je Kraljevina oko Zagreba i u samom Zagrebu bila jedna od najpoznatijih sorata tog razdoblja u Hrvatskoj (Matković, 1865; Trummer, 1848, 1854). Točno podrijetlo, tj. mjesto nastanka sorte nije utvrđeno, ali s obzirom na to da niti u dostupnim literaturnim izvorima iz povijesti niti danas sorta nije u uzgoju osim na području Hrvatske i manjim dijelom Slovenije, može se smatrati autohtonom sortom sjeverozapadne Hrvatske.

Ovakav stav prisutan je kod svih značajnih ampelografa iz 19. i 20. stoljeća. Sinonim Portugieser rot ili Rother Portugieser, koji se u Austriji koristi za ovu sortu, navodio je na krivu hipotezu o portugalskom podrijetlu ove sorte, međutim novija istraživanja nisu utvrdila geneticku povezanost između Kraljevine i portugalskih sorata.

Jedna je od hipoteza o nastanku sinonima Portugiser kod Kraljevine da je to ime sorta dobila prema rasadničaru iz Beča koji je bio podrijetlom iz Portugala, međutim ta hipoteza nije potvrđena.

Sorta nije posebno osjetljiva na standardne gljivične bolesti, osim u vlažnim godinama na sivu plijesan. Zbog kasnijeg početka vegetacije izbjegava kasne proljetne mrazove. Nije otporna na niske zimske temperature, pupovi joj u pravilu izmrznu na temperaturi nižoj od -15 °C. No osjetljivost na niske temperature ovisi o kondiciji i ishranjenosti loze, dužini trajanja i datumu pojave u razdoblju mirovanja, pa se eventualne štete mogu pojaviti i na drugim, višim ili nižim temperaturama.

Sorta se odlikuje visokom rodnošću pupova te visokim prinosima po trsu i jedinici površine. Neki autori (Turković, 1952, Mirošević, 2003) navode problem neredovite rodnosti, meutim kod nasada podignutih selekcioniranim i bezvirusnim sadnim materijalom rodnost je redovita.

U punoj zrelosti koncentracija šećera je niska do srednja, uz relativno visoku ukupnu kiselost, što daje prepoznatljivu svježinu vinima ove sorte. Kraljevina je sorta visoke i redovite rodnosti. To joj je glavno gospodarsko obilježje, pa je na području
Prigorja i Plešivice najpoznatija kao sorta malih proizvođača – na maloj površini može dati puno grožđa. Međutim većina proizvođača u Zelinskom vinogorju ovu sortu ima u proizvodnji, a njezina su vina u pravilu temelj ponude.

Razlog tome su visoki prinosi, što znači i nisku cijenu grožđa i vina, te karakteristike vina u skladu s ukusima lokalnih potrošača i načinom potrošnje. Ova sorta, kao i većina, pokazuje značajne razlike ovisno o položaju i tehnologiji, ali se često ističu i „tipovi“ Kraljevine, odnosno klonske razlike unutar sorte koje se nerijetko označavaju različitim imenima.

Tako se uvriježilo mišljenje da postoje tri različita tipa: „crvena“, „zelena“ i „mirisava“ ili „pikasta“. Te se razlike odnose na boju i izgled kožice, a o tome u pravilu ovisi i kvaliteta vina. Tako je najkvalitetnija „mirisava“ („pikasta“), ali i najmanje rodna. S druge je strane najrodnija „zelena“, ali jednako tako daje i najslabija vina. To je bio i razlog pokretanja projekta klonske selekcije Kraljevine prije desetak godina, gdje je visoka unutarsortna raznolikost i dokazana, ali je također utvrđeno da su ove karakteristike u izravnoj vezi s tehnologijom uzgoja. U vinogradu nije pretjerano zahtjevna, primjenjuje se
uobičajena tehnologija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Reže se mješovito, na dugo i kratko drvo, ali s opterećenjem (broj pupova ostavljenih rezom) valja pripaziti zbog njezine sklonosti visokim prinosima. Na bolesti je srednje osjetljiva, a nešto je više sklona sivoj plijesni kada je obilje vlage u vrijeme dozrijevanja grožđa. Grožđe valja odmah preraditi, a fermentaciju kontrolirati hlađenjem da se sačuvaju nježne sortne karakteristike. Vina su joj najcešće svijetle žutozelenkaste boje, blagog i ugodnog mirisa, laganog i svježeg te kiselkastog okusa.

Pogodna je i za kupažiranje s drugim bijelim vinima sličnih karakteristika. Upravo su ta svojstva glavni adut ove sorte, karakteristike koje se posljednjih godina sve više traže na tržištu.

Jedna je od vodećih sorata na području Prigorja te čini bazno vino gotovo svih proizvođača, ali se sve više proizvodi i kao sortno vino. Sorta se nekoć uzgajala i u samom središtu Zagreba, a i danas je vrlo česta u zagrebačkoj okolici. U 2002. godini dobila je status „Županijske robne marke“, što je dodatno pridonijelo njezinoj popularnosti.

Sorta je regionalizacijom preporučena za sva vinogorja podregija Prigorje – Bilogora, Zagorje – Međimurje i Moslavina. Ponešto je ima na Plešivici i Pokuplju, a u ostalim je krajevima vrlo rijetka. U okolnim je zemljama ima u Sloveniji (ulazi u sastav vina Cvicek) i Mađarskoj. S obzirom na navedeno, sorta ima stabilnu populaciju za koju se ocekuje daljnje povećanje u budućnosti.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.