Obnova rodnog drveta

Svaka voćna vrsta rađa specifično na određenoj vrsti rodnog drveta. Neke rađaju na vrhu ovogodišnjeg rasta, neke na vrhovima terminalnih pupova prošlogodišnjeg rasta, neke lateralno na prošlogodišnjem mladicama umjerene bujnosti, a neke tek na trogodišnjoj grani.

Stoga je od velike važnosti poznavanje rodnog drveta voćne vrste kako bi u krošnji mogli ostaviti dovoljan broj potencijalnog uroda. Svako rodno drvo nakon nekoliko sezona rađanja postaje slabo i donosi urod slabije kvalitete. Stoga je potrebno voditi brigu o obnovi rodnog drveta.

Orah rađa na umjereno bujnim mladicama ovogodišnjeg mladog rasta. Lijeska rađa na umjereno bujnim mladicama prošlogodišnjeg rasta.

Borovnica i ribiz rađaju na prošlogodišnjem kratkom rastu koji se nalazi na trogodišnjoj i četverogodišnjoj grani iz osnove grma. Većina malina rađa lateralno na novom rastu s prošlogodišnjeg dobro odrvenjelog izbojka, slično kao i vinova loza.

Koštičavo voće rađa u raznim kombinacijama od lateralnih cvjetnih pupova na umjereno bujnom prošlogodišnjem rastu, preko majskih kitica na dvogodišnjem ili starijem rodnom drvetu.

Jabuka najčešće daje kvalitetan plod tek na grani koja ulazi u treću vegetaciju. Jedne godine mladica naraste, druge lateralno formira cvjetne pupove, i treće rađa.

Rodna grana na jabuci. Prve godine odvija se rast mladice, druge godine, ako je neprikraćena, na njoj se formiraju cvjetni pupovi.

Iz dosad navedenog vidimo kako se ne mogu sve voćne vrste orezivati jednako, čak ni one drvenaste.