Mali je broj balkona, posebice u gradovima, na kojima se se ne nalazi neka biljka. Iako su relativno mali, balkoni mogu biti zelene oaze unutar betonskih zidova.
Gotovo svaki balkon ili ravni krov može postati vrtni prostor, no treba biti svjestan činjenice da su takvi prostori poseban izazov, pri čemu sigurnost mora biti najvažnija. Biljke, vlažna zemlja, posude i svi ostali elementi imaju zamjetnu težinu, koja obvezno mora biti unutar dopuštenih granica nosivosti zidova i podova. Uz to, podni prostor mora biti vodootporan ali i dobro dreniran.
U krovne se vrtove može ugraditi veliki broj elemenata koji se inače rabe u vrtovima na razini tla, npr. prostori za sjedenje, odmor i zabavu, roštilj ukrasni bazeni, te stabla i penjačice. Čak i maleni balkoni, na kojima nema mjesta za namještaj, mogu se preurediti u zeleni i cvjetajući vanjski prostor.
Na balkonima se mogu uzgajati biljke u posudama i koritima postavljenim na podu, zatim u posudama koje su postavljene na zidovima, te u posudama koje se vješaju na ogradu. Kada je riječ o obogaćivanju balkona s biljkama, postav posuda s biljkama najčešće se promatra iz unutarnjeg prostora. Uvijek nastojte da izborom biljaka ne zaklonite vidik s balkona, nego da biljke predstavljaju okvir koji usmjerava pogled.
Uzgajanje biljaka na balkonima može djelovati jednako zanimljivo ako se promatra postav iz zgrade prema van ili izvana prema zgradi. Biljke na balkonima treba zasaditi tako da se skladno stapaju s arhitekturom zgrade nastojeći da budu povezani i s izgledom prostora zasađenog ispred zgrade, te s balkonima iznad odnosno ispod.
Za sunčane balkone dobar su izbor puzajuće pelargonije, jer vrlo dobro podnose sušna razdoblja i obilno cvatu od ljeta pa do jeseni. Brojne grmolike biljke uspravna rasta također se mogu uspješno priviknuti na sunčane balkone.
Odabir biljaka za sjenovite balkone znatno je uži, ali se ipak mogu oblikovati profinjene kombinacije izborom vazdazelenih vrsta, poput šimšira, i uočljivih kultivara bršljana. Kombinacijom tih i drugih biljaka može se postići zanimljiv izgled balkona cijele godine. Dodatno bogatstvo može se postići kombinacijom jednogodišnjih i dvogodišnjih biljaka gusta rasta koje dobro podnose sjenovite uvjete primjerice maćuhice zimske i ljetne sadnje ili nedirak (Impatiens walleriana), koji obilno cvatu u ljetnim mjesecima.
Krovne terase najčešće su mjesta s kojih se pruža pogled na grad. Ako imate takvo mjesto, treba ga što bolje iskoristiti, pa sadnja treba biti okvir kroz koji se pruža pogled na grad. Bez obzira na to radi li se o formalnom ili neformalnom oblikovanju, uvijek nastojte postaviti posude tako da postupno otkrivaju vidik. Drugi je način oblikovanja nekoliko okvira za različite vidike, no u tom slučaju pripazite da onaj glavni, najdojmljiviji vidik ne izgubi na svojoj dramatičnosti. U većini slučajeva najčešće se radi o sumornom i jednoličnom pogledu s isto takva, uz to i vjetrovita, mjesta. U takvim slučajevima najbolje je rješenje kreirati vrt koji je više usmjeren prema svom unutrašnjem uređenju i sadržaju.
Biljke penjačice te ograde i rešetke ne samo da zaklanjaju ružan pogled nego stvaraju i ugodan intimni prostor koji je djelomično i zaštićen od vjetra. Unutar tako ograničenog prostora oblikovanje može biti formalno, upotrebljavajući relativno mali broj grmova ošišanih u jednostavne geometrijske oblike, ali se mogu postavljati i skupine biljaka, stvarajući dojam šarenila i opuštenosti tradicionalnog ladanjskog vrta.
Brojne vrste industrijski izrađenih ili ručno improviziranih posuda mogu se objesiti tako da ožive prostor iznad razine tla. One su posebno korisne ondje gdje nedostaje prostora za uzgoj biljaka, no ima i mnogo mogućnosti za njihovu primjenu unutar klasičnih vrtova. Neprocjenjiva je njihova uloga u ublažavanju krutog dojma arhitektonskih elemenata, jer one navode na dizanje pogleda iznad takvih prizemnih sadržaja.