Obični ili mediteranski čempres

Obični ili mediteranski čempres raste kod nas najčešće u južnoj Dalmaciji. Pradomovina mu je sjeverni Iran, odakle se proširio čitavim Sredozemljem.

Danas raste na vrlo malim površinama pa su mu današnja prirodna staništa samo ostatci nekadašnjih prostranih šuma. Dobro podnosi sušu, otporan je na vjetrove, prašinu, ali i ostale vrste zagađenja. U mladosti raste brzo, naraste od 20 do 30 metara. Ima i primjeraka koji mogu narasti do 52 metra visine i preko 3,20 m promjera.

Može doseći starost i preko 1000 godina. U Italiji ima primjeraka koji su stari i preko dva i pol tisućljeća. Ima vrlo razvijen korijenski sustav, koji prodire duboko u zemlju i lako se prilagođava terenu. Cvjeta u rano proljeće, cvjetovi su mu jednospolni, mikrosporofi li, jajasti u obliku rese, žućkasti, dugi od 4 do 8 mm, raspoređeni po cijeloj krošnji. Lišće je ljuskasto, čvrsto prileglo uz četverobridne tanke izbojke poredane u četiri reda debljine od 1 mm.

Češeri su mu dugi od 2,5 do 5 cm, u mladosti su zelenkasti, kasnije sivosmeđi ili pepeljasti. Sastavljeni su od 8 do 14 plodnih ljusaka koje sazrijevaju druge, a otvaraju se u rujnu treće godine. Zbog sadržaja aromatičnih ulja sjemenke su vrlo mirisne. Poslije ispadanja sjemenki češer ostaje na stablu i nekoliko godina.

Za mnoge narode Sredozemlja, ali i Kine i Japana, bio je znak tuge, smrti i žalosti. Prema legendi i Nojeva lađa bila je izgrađena od čempresovog drva, ali i križ na kojem je bio razapet Isus. Kao vječno drvo sadili su ga u prošlosti na grobovima ljudi koji su slavu stekli za života. I danas se sadi na mnogim grobljima kao ukras, dajući im svojim izgledom, veličanstvenom krošnjom pitomiji i ljepši izgled.

Kod nas je raširen kao dekorativna vrsta. Ukras je mnogih parkova, nasada, groblja, vrtova, aleja i drvoreda u mnogim našim naseljenim mjestima i gradovima. Guste živice od čempresa nisu samo ukras, već i zaštita i obrana od vjetrova, ali i obilježje nekih događanja u obitelji, mjestu ili narodu.

Razmnožava se sjemenom, ne podnosi jake hladnoće, voli vlažan zrak i raste na raznim vrstama tala. Njegova ljekovita svojstva poznata su još od vremena Asiraca koji su ga koristili kao lijek protiv hemoroida. Kinezi su žvakali njegove češere protiv opadanja zuba, grčki liječnik Galen preporučivao ga je kod unutarnjeg krvarenja.

Posebno je ljekovito eterično ulje čempresa koje tonizira, opušta, grije i općenito revitalizira cijelo tijelo. Koristi se za osvježenje masne i osjetljive kože te kod umornih i znojnih stopala. Za masažu se koristi u mješavini s drugim uljima. Osobito je učinkovit u masažama protiv celulita i abdomena u vrijeme mjesečnice.