Izbor organskog gnojiva

Pri izboru organskog gnojiva te procjeni kvalitete i cijene potrebno je obratiti pozornost na nekoliko parametara. To su sastav (udio dušika, fosfora, kalija, magnezija i ostalih mikroelemenata), udio suhe tvari. Zatim postoji li mogućnost da sadrži sjeme korova i patogene organizme, način primjene, te potrebnu količinu gnojiva za hektar vinograda. U organska gnojiva u užem smislu spadaju različite vrste stajskih gnojiva i komposta, posebna organska gnojiva i zelena gnojidba.

U vinogradarstvu se i dalje najčešće upotrebljava kruti stajski gnoj tzv. stajnjak, te kompost. U ekološkoj proizvodnji čest je pristup održavanju tla zatravljivanjem tj. zelena gnojidba. Kruti stajski gnoj ovisi ponajprije o vrsti stoke, ali i o načinu spremanja, manipuliranja, o količini i vrsti stelje, načinu držanja stoke i dr.

U turnusu gnojidbe vinograda stajskim gnojem najprihvatljivije je gnojiti svake godine ili svake druge godine. I to u količini od 10, odnosno 20 t po hektaru. No, najčešće se u praksi primjenjuje gnojidba svake četiri godine s 40 tona po hektaru. Najbolje je gnojiti stajskim gnojem u jesen i to po cijeloj površini tla, uz zaoravanje jer je tada iskoristivost najbolja, a najbolja je i aktivnost cjelokupnog volumena tla. Ne preporuča se gnojidba stajnjakom uz sami trs.

Danas na tržištu postoje peletirana organska gnojiva (npr. Plantella Organik i Condit) koja imaju visok udio suhe tvari pa se smanjuje količina njihove upotrebe po jedinici površine. Vrlo su praktična za primjenu jer je potreban samo rasipač gnojiva. Radi deficita stajskog gnoja na tržištu (devastiran stočni fond), u posljednja dva desetljeća, vinogradari i općenito poljoprivrednici su prihvatili upotrebu peletiranih organskih gnojiva.

S obzirom na sve veće tendencije za ekološkim vinogradarstvom, a i visokih cijena mineralnih gnojiva, smatra se da će gnojidba organskim gnojivima postati sve češća praksa u vinogradima Hrvatske. Pozitivni učinci takvog pristupa, osim kvalitetnog grožđa, mogu se vidjeti direktno u povećanju mikrobiološke aktivnosti tla, a indirektno u povećanju plodnosti tla kao imperativa budućnosti poljoprivrede.