Volovod, opasan korov

135

U biljnom svijetu poznat je veliki broj biljaka (više od 550 vrsta) koje žive parazitskim načinom života, točnije na račun drugih biljaka, od kojih uzimaju vodu i ostale potrebne hranjive tvari. Obično ih jednim imenom nazivamo nametničke cvjetnice.

I dok većina navedenih biljaka od biljke domaćina uzima samo vodu i mineralne tvari (poluparaziti), volovod predstavlja pravu parazitsku biljku koja je u potpunosti ovisna o biljkama na kojima parazitira. To znači da od biljke domaćina uzima sve tvari potrebne za svoj razvoj (holoparaziti). Drugim riječima, poluparazitske biljke same stvaraju organske tvari putem fotosinteze, dok rod Orobanche uopće nema klorofila pa ni vlastitog korijenovog sustava što znači da cjelokupnu hranu uzima od drugih biljaka pomoću posebnih sisaljki. Time su parazitske biljke poput volovoda i viline kosice ujedno i jedne od najopasnijih.

Kao što smo već rekli rod Orobanche obuhvaća oko 200 vrsta od kojih se relativno malen broj može susresti u našim krajevima. Ipak, u našim južnim područjima svakako je najčešća Orobanche ramosa koja se itekako dobro udomaćila. Oni malo stariji dobro je pamte jer im je u nasadima duhana zadavala velike glavobolje. Danas je, zbog drugačijih trendova, u poljoprivrednoj proizvodnji, prije svega, možemo susresti u nasadima rajčice, patlidžana, između mrkve i kupusa, a nerijetko naseljava i krumpirišta.

Odlikuje se niskim stablom, 30 – 40 cm dužine, koje je često razgranato od čega je ustvari i došlo ime – ramosa. Karakterizira ga velika reproduktivna sposobnost, a dovoljno je frapantna činjenica da samo jedan struk ove parazitske biljke može proizvesti preko 100 000 sjemenki. Zanimljiv je i podatak da sjeme klijavost zadržava i do deset godina. Dakle, volovod se razmnožava sjemenom koje proizvodi svaki pojedini struk. Ova parazitska biljka se najbrojnije javlja tijekom mjeseca srpnja.

Opasni volovod treba na vrijeme suzbijati iz razloga što su štete na napadnutim biljkama iznimno velike. Primjerice, ova biljka sa svojim domaćinom uspostavlja kontakt u tlu, kao izraziti parazit korijena, tako da oko struka duhana izbije iz zemlje najčešće po nekoliko strukova blijedožute boje s velikim brojem ljubičastih cvjetova od kojih će se kasnije razviti čahure sa sjemenom. Na taj način napadnuta biljka zaostaje u rastu, biva iscrpljena, izmijenjena i poprima žućkastozelenu boju.

Veće štete se javljaju na siromašnijim tlima koja se malo ili nikako navodnjavaju. Na plodnijim tlima, opskrbljenima vodom, štete su znatno manje jer su i uzgajane biljke puno bujnije te time i znatno otpornije. Stoga, čim se volovod pojavi, najbolje je odmah početi s njegovim suzbijanjem, prvenstveno čupanjem, prije nego što uspije formirati sjeme. Uz sve to, potrebno je i čupanje onih stabljika na čijim se žilama pojavio i razvio sumbul, te potom njihovo temeljito spaljivanje.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.