Prehrambena vrijednost krumpira

52

Malo je ljudi koji na svom jelovniku najmanje jednom tjedno nemaju gomolj krumpira kao osnovu obroka ili pak kao dodatak. O uzgoju krumpira i načinima pripreme jela od krumpira većina čitatelja i konzumenata krumpira dosta zna. Međutim, o hranidbenim svojstvima gomolja krumpira i kemijskom sastavu dobar dio korisnika nije dovoljno upoznat.

Gomolj krumpira u odnosu na svoju težinu u sirovom stanju u prosjeku sadrži: 75% vode, 18,2% škroba, 2% proteina, 1,5% šećera, 1% celuloze, 0,1% masti, 0,2% kiselina, 0,1% fenolnih spojeva, 1,1% mineralnih tvari, 0,6% pektinskih tvari i 1,65% organskih spojeva.

U biti, krumpir i mlijeko sadržavaju sve tvari neophodne za jedan kompletan obrok za ljudsku ishranu. Za zadovoljavanje prosječnih dnevnih čovjekovih potreba za energijom trebalo bi pojesti 3,5 kg krumpira. U razvijenom svijetu opada potrošnja svježeg krumpira, a raste potrošnja prerađevina od krumpira. Glavnina vitamina C, jednog od bitnih sastojaka krumpira, nalazi se plitko ispod kore gomolja, pa je prilikom skidanja pokožice za pripremu jela potrebno paziti da se ne zarezuje preduboko.

Sa zdravstvenog gledišta, krumpir je nezaobilazna namirnica, posebno u dijetalnoj ishrani. Preporučuje se konzumiranje kod probavnih tegoba, proljeva, hemoroida, čira na dvanaestniku i žučnih kamenaca. U pučkoj medicini oblozi od sirovog krumpira koriste se za snižavanje povišene tjelesne temperature.

Kad je u pitanju priprema pojedinih jela od krumpira, vrlo je bitno poznavati sortiment krumpira jer su odstupanja od sorte do sorte po kulinarskim svojstvima velika, pa im i namjena može biti različita. Zato je za potrošače bitno deklariranje merkantilnog krumpira po sortimentu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.