Upotreba drva

Drvo se nije koristilo samo kao ogrjev, već se od njega izrađivao cijeli niz predmeta potrebnih u svakodnevnom životu. Od raznog drveća izrađivali su se čamci, dijelovi za brodove, mlinove, posuđe u domaćinstvu, dječje igračke i sl.

A to je bilo i moguće, obzirom da se razne vrste crnogoričnog i bjelogoričnog drva razlikuju i po svojoj kakvoći, tvrdoći, elastičnosti, boji i sl.

Zahvaljujući autoru Vatroslavu Rački i njegovom tekstu u Šumarskom listu objavljenom 1898. g. saznajemo više o tome kako su se pojedine vrste drveća koristile u ta davna vremena i što se sve od njih izrađivalo.

Od hrasta se izrađivala drvena građa za zgrade (grede, gredice, daske, podnice). Stolari i tokari koristili su ga za izradu namještaja, ali i u brodogradnji (dijelovi za brod). Bačvari su od hrastovine radili vrlo kvalitetne bačve u kojima se spremala rakija, vino ili pivo, ali se izrađivalo i razno drveno posuđe (banje, kablovi i sl.). Zahvaljujući velikoj količini tanina koje sadrži hrastova kora, drvo je trajno i dugovječno pa se često koristilo i kod štavljenja kože, ali i u vodoprivredi. U prehrani se hrastov žir koristio za tovljenje svinja. Ljudima je pržen pa kuhan žir bio nadomjestak za kavu. Bukovo drvo koristilo se dosta u brodogradnji, za dijelove broda koji su bili neprekidno u vodi, za čamce ( u tu svrhu izdubila bi se cijela debla), a vesla izrađena od bukovine bila su najkvalitetnija. Radili su se i kundaci za puške, dijelovi za teretna kola, ali i dužice za bačve. Po Lauprechtu, bukova građa na kući može potrajati i od 65 do 75 godina.

Plod bukve (bukvica) dobra je hrana koju su voljele svinje, ali i divljač. Od njega se radilo i ulje za svjetiljke. Bukovo drvo bilo je uvijek, kao i danas, izvrsno za ogrjev, kao i bukov ugljen.

Od grabovine, čije je drvo bijelo, tvrdo, žilavo i gusto, najčešće su se izrađivali dijelovi za teretna kola. Od sirove grabove kore dobivala se lijepa boja za ličenje (3 do 4 unce sitno izrezane kore kuhalo se u jednoj pinti vode sat i pol). Od raznih vrsta javora (klena i bijelog javora), radili su se dijelovi za glazbene instrumente; glasovir, gusle, ali i kundaci za puške. Koristili su ga tokari, kolari i drvorezbari.

Bagremovo drvo, kao vrlo tvrdo, koristili su tokari, stolari i ebanisti (umjetnici koji su to drvo ukrašavali ili od njega radili nakit). Od njega se izrađivala i građa za stupove. Pod vodom bagremovina može „ležati“ 30 do 40 godina, ali drvo ostaje čitavo i ne trune. Brezovinu su koristili mnogi zbog lijepe crvenkaste boje, ali i zbog žilavosti. Koristili su je stolari, tokari, cokuljari (za izradu određene vrste cipela cokula).U talionicama su ga koristili jer gori brzim i jasnim plamenom, a brezov ugljen kod izrade baruta. U Švicarskoj za razni alat, biljarske palice i sl. Koristili su ga često za ogrjev i za izradu drvenog ugljena. Izrađivale su se i bačve u koje se spremala rakija.

Drvo brekinje je tvrdo i bjelkaste boje, zbog toga se da lijepo polirati i izraditi. Od njega su tokari uglavnom izrađivali razno posuđe i alat, te razne držače za alat.

Oskuruša je plavkaste ili crvenkaste boje, tvrdo je drvo, gusto i dugovječno. U prošlosti su ga najviše upotrebljavali za izradu raznih predmeta puškari, ebanisti, stolari i tokari. Od njega su se izrađivali drveni zupčanici, lopatice na mlinskim kolima i stalci za blanjače..

Drvo topole je meko, stoga iako se da lijepo izraditi i politirati, ne traje dugo. Na selu su od topole izrađivali razne grede, a cokuljari drvene cokule.

Vrbovo drvo lijepo se obrađivalo blanjalicom, ali i tokarilo. Od toga drveta izrađivale su se cokule, a od vrbove kore dobivala se tvar zvana „salicin“, ali se kora koristila i kod postupka štavljenja kože. Od vrbe su se izrađivale i košare.

Brijestovo drvo žute je boje, tvrdo je i da se lijepo politirati. Najviše su je voljeli kolari jer su od nje radili dijelove za kola, topove, ali i vodovodne cijevi, jer je brijest od sveg drveća najotporniji na vodu. Brijest je bio dobar i za izradu razne građe za kuću, ali i za razno poljoprivredno oruđe.

Brijestov list rado su pak brstile koze, ovce i krave. Od drva kestena dobivala se građa za kuću, ali i izradu pokućstva. U Italiji su od kestena izrađivali drvene pornje za vinovu lozu koji su bili dugovječni. Od tog drva izrađivale su se i bačve, ali i rudo za kola. Duhamel ističe da se od kestenovog drva najbolje rade obruči za bačve.

Plod kestena su nekad u Italiji mljeli i od njega radili brašno, od kojeg se kuhala palenta (žganci). Od divljeg kestena radile su se krovne letvice i razne škrinjice, a od ploda ljepilo. Lipovo drvo koristilo se za izradu raznih kipova (poglavito svetaca), raznih kutija, malih bačvi, za postolarske kalupe i sl. Od lipovog lika radila se razna vrsta užadi, vrpce za vezivanje vinove loze i sl.

Od lipovog soka radio se izvrstan liker… Lijeska se najčešće koristila za izradu košara, kolčića i sl., ali i ulje koje se najčešće koristilo protiv grčeva.

Drvo divlje trešnje čvrsto je i crvenkaste boje. Dalo se uvijek lijepo politirati, a koristili su ga najčešće tokari, ebanisti i stolari. Nekada su ga močili u vapnenoj vodi 30 do 40 dana i tada je dobivalo lijepu tamno crvenu boju.