Ljekoviti crveni plodovi drijena

72
Spread the love

Drijen je grm ili nisko drvo visine 5-7 metara, koji nastanjuje suhe listopadne šume i sunčane kamenite obronke. Stoga je redoviti pratilac terena a rujan je idealan mjesec za prikupljanje njegovih sočnih i zdravih bobica.

Stariji naraštaji su znali cijeniti prirodu te su stoga i često boravili u njoj skupljajući plodove divljeg voća. Zato, ukoliko ne želite ljenčariti zaputite se u prirodu koja pruža idealan šoping-sve u izobilju a ipak besplatno. I ne samo to, jer upravo se na našim kamenitim obroncima krije neiskorišteno bogatstvo koje se ogleda u plodovima samoniklih biljnih vrsta. Svakako, nezaobilazan je i drijen čiji se plodovi koriste za spravljanje sokova, čajeva i vrlo ukusnih pekmeza. Osim toga, plodove drenjine možete jesti i svježe. Na taj način u potpunosti možemo iskoristiti i sve vrijedne sastojke ovih zdravih plodova. Zanimljiv je i podatak da drijen sadržava više vitamina C od limuna a posebno se preporuča osobama s “problematičnim” želucom i crijevima.

Pored toga, u prošlosti se redovito koristio i u borbi protiv mučnine. U prirodi se drijen vrlo rano aktivira, u pojedinim godinama već početkom veljače. Zbog svog kratkog zimskog sna posebno su ga cijenili ljubitelji proljeća koji su početkom siječnja otkidali nekoliko grana drijena. Otkinute grane su stavljane u vaze kako bi se na sobnoj temperaturi pupoljci što brže otvorili i donijeli dašak proljeća u kućne prostorije. Iz toga se najbolje može zaključiti kako su naši preci duboko poštivali i cijenili svoju prirodnu okolicu. Međutim, slični primjeri mogu se pronaći i u drugim europskim krajevima gdje je drijen zauzimao središnje mjesto raskošnih vladarskih vrtova. Znameniti Goethe je čak formirao živicu od drijena koja i dan danas krasi vrt njegovih potomaka u rodnom gradu Weimaru.

A glasoviti grčki liječnik Hipokrat iz 4. stoljeća prije Krista upotrebljavao je drijen za zaustavljanje proljeva i protiv dizenterije. Ovaj neponovljivi medicinski pisac je znao da prisutnost treslovine bitno utječe na ublažavanje navedenih tegoba. Hipokrat je preporučivao konzumiranje svježih plodova koji u početku imaju kiselo trpko meso dok poslije (kad postanu tamnocrvene) poprime slatkokiseli okus. Onima pak koji nisu bili ljubitelji svježih, zrelih drenjina preporučivano je konzumiranje soka spravljenog od zrelih plodova a koji je vrlo slična okusa kao sok šipka.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.