Stvaranje dodatne vrijednosti sječkanjem

66

Vrt je oaza osobnog zadovoljstva, komad prirode koji se treba njegovati i čuvati s ljubavlju. To je jednostavno kad rad u vrtu olakšavaju i korisna pomagala, na primjer praktične vrtne sječkalice.

Ovi uređaji su dragocijena pomoć u mnogim pogledima: oni čiste ostatke trave, drveća ili živice, kao i lišća i uvenulog cvijeća koji se nakupljaju u vrtu. Pri tome značajno smanjuju volumen otkosa, te ga možete koristiti kao osnovu za malčiranje i kompost ili iskoristiti za pokrivanje površina ispod drveća i grmlja. To neće samo spriječiti rast divljeg raslinja nego i omogućiti čist i uredan izgled vrta.

U principu, kvalitetne vrtne sječkalice mogu obraditi gotovo sve što se u vašem vrtu nakupi u vidu otkosa i vrtnog otpada. U pravilu razlikujemo između tvrdog i mekanog materijala. U tvrdi materijal se ubrajaju grane, krošnje i odrezana živica, a u mekani materijal ostaci cvijeća, povrća, voća te lišće.

Kompost od isjeckanih biljnih ostataka je najstarije i najprirodnije gnojivo na svijetu. On vraća potrošene hranjive tvari i tragove elemenata nazad u tlo i potiče život u tlu bolje od bilo kojeg drugog gnojiva. To nije čudo jer se u šaci komposta nalazi deset milijardi organizama, te tako kompost značajno poboljšava teksturu tla.

Rezultat: biljke postaju otpornije na štetočine i brže rastu. Uz to, kompostiranje štedi novac: potrebno je kupiti manje gnojiva i korpa za otpatke ostaje rasterećena. Kod kompostiranja je važno postići pravu mješavinu „zelenih” biljnih ostataka koji sadrže dušik (N), i „smeđih” koji sadrže ugljik (C), a koja nastaju prilikom sjeckanja. Dobro gnojivo nastaje kada se prilikom kompostiranja optimizira odnos ugljika i dušika C/N. Najbolje vrijednosti za uravnotežen odnos C/N su od 25:1 do 30:1.

Ako udio ugljika prevladava, biljni ostaci će sporije trunuti. Nedostatak dušika ograničava mikroorganizme prilikom izgradnje njihove tjelesne supstance, kao i prilikom množenja. Previše dušika je također štetno. Tada se truljenje brže odvija, ali nestaje premalo stabilnih humusnih spojeva.

Osim toga, kompost ima različite „stupnjeve zrenja” i različito izgleda upojedinim fazama. Dobar, gotov kompost nema neugodan miris, već miriše i izgleda kao plodna zemlja.
Deset pravila dobrog koposta:

1. Pazite na odgovarajući odnos biljnih ostataka koje sadrže ugljik i dušik!
2. Kompostu je potreban zrak! Zato nemojte nikada stavljati materijale u jamu i nemojte upotrebljavati spremnike koji su zatvoreni na svim stranama.
3. Kompost nemojte slagati na tvrdo tlo od kamena, betona i sl. Kompostu je potrebna „veza sa tlom” da bi u njega mogle prodrijeti kišne gliste i
sitni organizmi.
4. Kišne gliste su prijatelji vašeg komposta, a privlače ih npr. plamenac i zova. Omiljena hrana kišnih glista su i ljuske luka, ostaci češnjaka, talog kave ili čaja.
5. „Uredite” svoj kompost. Kao donji sloj naslažite grublji isjeckani materijal u visini od otprilike 20 cm. Na to dolaze izmiješani, finiji materijali, npr. lišće ili isjeckani materijal.
6. Sloj trave neka bude tanak, jer postoji opasnost od truljenja.
7. Kuhinjske ostatke uvijek pokrijte zemljom jer privlače životinje.
8. Izbjegavajte potpuno isušivanje, jer je mikroorganizmima u kompostu potrebna vlaga.
9. Nemojte previše vlažiti kompost.
10. Kada završite sa slaganjem komposta, pokrijte ga.

Uvijek je sezona sječkalice. Sezona vrhunca rada sječkalice je svakako jesen, ali sječkalica se može smisleno upotrijebiti i u proljeće i ljeto. Jer u toplim godišnjim dobima možete obraditi velike količine organskog otpada: granje, otpake cvijeća, kuhinjski otpad i više. Sječkalice se u svakom slučaju isplate.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.