Uzgoj gljiva bukovača

3141

Bukovače su jedne je od onih izuzetno ukusnih gljiva koje možemo naći samonikle u prirodi, ali ih možemo i vrlo uspješno uzgajati. U svijetu je poznata pod imenom šumska ostriga.

Gljiva bukovača ili Pleurotus ostreatus kod nas je poznata i cjenjena gljiva. Javlja se nakon obilnih kiša kad malo zatopli, i u hladnijim godišnjim razdobljima. Nalazimo je i zimi kad su druge gljive rjetke i zbog toga je među poznateljima vrlo omiljena. Raste na panjevima, srušenim stablima i komadima drveta koji ostaju iza sječe u šumi. Sve je traženija na tržištu jer sadrži sadrži sve esencijalne aminokiseline, sa izuzetkom triptofana, zatim vitamine: B1, B2, B5, B6, B7, vitamin P i mnoge minerale. Pored toga sadrži i veliki postotak ugljikohidrata i samo oko 4% masti. Ako se osušena bukovača dodaje u količini 4% ukupnoj dnevnoj ishrani, nivo kolesterola će za dva mjeseca opasti za 65-80%. Polisaharid Beta 1,3/1-6-glukan koji je sadržan u bukovači doprinosi kako smanjenju kolesterola, tako i zaustavljanju rasta tumora i povećanju imuniteta.

Bukovače su jedne je od onih izuzetno ukusnih gljiva koje možemo naći samonikle u prirodi, ali ih možemo i vrlo uspješno uzgajati. U svijetu je poznata pod imenom šumska ostriga. Postoji više razloga zbog čega se uzgoj bukovače smatra isplativim biznisom. Prvi, jednostavno se uzgaja, na jeftinim materijalima (slama, piljevina). Drugi, imaju veliku toleranciju prema temperaturi, od 5 do 30°C, a optimalno 18 °C. Treći, nema velikih rizika pri uzgoju, kao, npr., kod šampinjona. Četvrti, bukovača ima velike prinose i isplativost i dobru prodajnu cijenu. Peti, osigurana je prodaja svih količina uzgojenih gljiva na domaće i inozemno tržište. Šesti, mala početna ulaganja za pokretanje proizvodnje i uzgoja naspram drugih djelatnosti. I sedmi razlog, prilično je otporna na bolest i štetnike, odličnog je okusa i ljekovitih svojstava.

Faze u uzgoju gljive bukovače:

Prva faza; od dana punjenja vreća sa supstratom i micelijem, te narednih 21 do 30 dana u kojem periodu vreće treba samo držati na propisanoj temperaturi, a bez osvetljavanja, vlaženja i ventiliranja, te vreće mogu biti složene jedna do druge, jer na njima se ne buše rupe i iz njih još ne rastu gljive.

Druga faza; po završetku prve faze ( prorastanje ) vreće trebaju biti adekvatno složene da bi se mogle obavljati berbe, vreće se buše, kroz te otvore počinju rasti gljive, te je potrebno paziti na vlagu, svjetlo, temperaturu i ventilaciju.

Priprema uzgajališta:

Postavljanje drvene ili metalne konstrukcije koja će služiti za slaganje vreća u prostoriji za uzgoj. Osiguranje ostalih uvjeta: adekvatno svjetlo, ventilacija, grijanje, voda. Zatim slijedi dezinfekcija prostorija (prskanje formalinom ili varikinom).

Izrada vreća sa supstratom (punjenje):

Najbolje je uzgajati bukovaču na supstratu od isjeckane čiste pšenične slame, ili uz dodatak 10% livadskog sjena. Slama se isjecka na 4-5 cm, sterilizira prelijevanjem kipućom vodom, dobro pokrije i ostavi 24h da se ohladi. Pripremljena i ohlađena slama prije unošenja u plastične vreće treba se izmješati sa micelijem. Potrebno je 3-4 litre micelija na 100 kg vlažnog pripremljenog supstrata. Može se u vreće ubacivati slama u slojevima (20-25 cm) i dodavati po decilitar micelija. Pri punjenju vreće slama se dobro sabije, vreća se veže na vrhu i potom nosi na inkubaciju. Vezani dio vreće postavlja se dolje, a dno je gore. Vreća se izbuši zbog pristupa zraka i otijecanja suvišne vode. Micelij će dobro prorasti u tami, na temperaturi 20-25°C i uz vlažnost zraka 80-90%.

Prorastanje:

Napunjene vreće sa supstratom ( težina oko 20 kg, cilindričnog oblika, visine oko 80 cm, širine oko 30 cm) smještaju se u sobu za prorastanje. Vreće moraju stajati okomito, dovoljan razmak između vreća je 3 do 5 cm radi omogućavanja cirkulacije zraka, da ne bi došlo do pregrijavanja mase. Prorastanje micelija traje 15-20 dana. Da je prorastanje završeno, vidi se po tome što je cijeli supstrat bijele boje i vrlo čvrsto drži cijelu masu zajedno, a miris je ugodan i svojstven za bukovaču.

Plodonošenje:

Nakon prorastanja vreće sa supstratom je potrebno premjestiti u pripremljeni prostor za uzgoj. Nakon postavljanja svih vreća u prostoriju za uzgoj, potrebno je probušiti rupe na vrećama kroz koje će rasti mlade gljive. Rupe se buše sa oštrim predmetom i to tako da se po površini cijele vreće ravnomjerno napravi nekih 30 do 40 otvora prečnika oko 8 mm. Kroz te otvore će se pojaviti začeci mladih gljiva. Od bušenja rupa potrebno je posebnu pažnju posvetiti temperaturi, vlazi, svijetlu i zraku, jer od toga direktno zavisi koliki će se prinos postići.

Berba:

Berbu treba započeti prije izbacivanja spora. Bukovača se bere dok je još mlada i meka (kada veličina klobuka naraste prečnika do 10 cm). Prerasle gljive počinju mjenjati oblik i postaju ljevkastog oblika, ili rub postane valovit. Plodonošenje je u valovima, u razmaku 10-14 dana, a najviše plodova ima u prvom i drugom valu. Ukupan prinos je oko 20% težine supstrata. Za prodaju dolaze u obzir samo klobuci, jer su stručci nešto žilaviji, te se kod berbe stručci režu 1 do 2 cm ispod lamele klobuka. Gljiva se mora isporučiti na otkupno mjesto odgovarajući složena, u odgovarajucoj ambalaži isti dan kada se vrši i berba jer stajanjem gljiva gubi na kvaliteti.

4 Komentari

  1. Zanimljivo je to o otkupu svih količina bukovače, nisam baš primijetila da je tako, ljudi se i dalje muče da prodaju koji kilogram u sajmišne dane. A tko to otkupljuje za daljnju prodaju?

  2. Hehm, kako Ksenija reče, od gore navedenog jedino mi ta priča o otkupu nikak ne drži vodu… isto pitanje muči i mene, naažalost. Osim par većih proizvođača koji plasiraju proizvodnju kroz trgovačke lance, izvoznika ili otkupljivača još nisam susreo 🙁

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.