Baršunasta panjevčica

1694

Baršunasta panjevčica je jedna od rijetkih vrsta gljiva koje priroda zimi nudi kao jestive. Od zanimljivosti koje se vežu uz ovu vrstu je i ta da je ovo prva vrsta gljive koja je napustila zemljinu orbitu.

Dakle, znanstvenici su htjeli dokazati da gljive mogu rasti u okolini lišenoj gravitacije, pri čemu su u Space Shuttle-u Columbia 1993. godine lansirali komad drveta sa sporama ove vrste. Kako nije bilo čvrstog tla na koje bi padale spore gljive su rasle u svim smjerovima.

Klobuk je uglavnom 2-12 cm velik. Pretežno žute boje, prema tjemenu i sa starenjem i riđ i narančast, ljepljiv, masnog sjaja. Uz rub većinom, no ne uvijek iscrtan.

Stručak 3-10 cm visok, 0,5-1,5 cm debeo, prema dnu uži. Vrlo tvrd, vlaknast te ga kod sakupljanja valja odbaciti. U donjoj polovici smeđe-crne boje, a prema gore prelazi u medeno žutu boju. Prekriven je baršunastom opnom koja je to izraženija što je gljiva starija.

Listići u usporedbi sa stručkom svjetliji, bijeli ili žućkasti. Kod starijih primjeraka narančasto žuti. Meso je vrlo tanko, bijelo ili žućkasto, slatkog i oštrog kemijskog mirisa, no taj miris se termičkom obradom gljive gubi te ga tada zamijeni prefinjena blaga aroma.

Ovo je saprotrofna ali i parazitska vrsta koja raste na panjevima, korijenju, drvetu ili živom drveću pri čemu bira oboljela stabla. Može se dogoditi da je drvo ukopano u tlo i tada izgleda kao da panjevčica raste iz tla, što je naravno samo prividno. Preferira vrbe, zatim bukvu i brijest. Na brijestu je rjeđa jer ga je poharala holandska bolest brijesta (brijestov potkornjak u interakciji sa fitopatogenom gljivom roda Ophiostoma). Baršunasta panjevčica može se pronaći na topoli, orahu, javoru, lipi, divljem kestenu, bazgi, jasenu, hrastu. Također se može i relativno lako uzgajati. Odlično podnosi mraz i do -25˚C. Može se pronaći i pod snijegom gdje se odaje svojom prelijepom bojom. Raste u kasnu jesen i zimi.

Ova gljiva također je ljekovita i poznata po tome što suzbija rak i njegovo širenje. Aktivni sastojci u ovim gljivama imaju antibakterijska i antivirusna svojstva. Dugotrajnom konzumacijom liječe se peptički čir, bolesti jetre, zlatni stafilokok i Alzheimerova bolest. Ova gljiva sadržava bjelančevinu koja zaustavlja astmu, alergijski rinitis i razvoj ekcema. Smanjuje šećer u krvi.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.