Činjenice o uzgoju pelina

2727

Pelin divlji i vrtni, običan je višegodišnji korov, ili se sadi kao grm uz rubove vrta i cvjetnjaka.

pelin

Uz tu je biljku vezano najviše čudnovatih proturječja. Od dulje liste ljekovitih svojstava priznatih i od moderne medicine i farmakologije, alkoholnog pića iz doba Napoleona koje su francuski vojnici nosili u telećaku zajedno sa streljivom, do šire liste njegova djelovanja kao dobrog pomoćnika u biopovrtlarstvu.

Pelin, onaj vrtni koji sadrži više gorkih tvari nego divlji, nije samo puki ukras vrta. Grmove pelina sade povrtlari, cvjećari ali i voćari vikendaši.

Pelin djelotvorno uklanja hrđu s biljaka, posebice s patuljastih i niskih voćaka. Biopovrtlari svjedoče da je pelin odličan štit od moljaca. Osobito je u modi kod profesionalnih uzgajivača krizantema, jer svoje nasade cvijeća za blagdane Svih svetih štite pelinom, jer sprječava bijelu hrđu krizantema… Uz ime pelina vezana je i najdulja zabrana proizvodnje jednog alkoholnog pića u svijetu, u kojem je pelin glavni sastojak, u izvornom švicarskom žestokom piću nazvanom Absinthe.

Krivac je sastojak pelina absinhtum, koji nastaje preradom biljke i u sastavu s anisom i angelikom u većim količinama djeluje kao droga, izaziva halucinacije, ali slikar ne gubi sposobnost i kontrolu nad pokretima. Zbog očitog toksičnog djelovanja na organizam gotovo cijeli svijet zabranio je 1915. godine uradak od pelina pod imenom Absinht.

Sadržavao je 72 posto alkohola, a izum potpisuje dr. Pierre Ordinaire, švicarski Francuz, koji je recept i brand 1797. prodao Francuzu Michelu Pernodu, čime je ovaj sklopio odličan posao. Domovina Abshinta Švicarska ponovno ga nedavno vraća u okrilje zemlje, i pod imenom Pastis i s manje alkohola (40-43 posto) legaliziran na tržištu žestica.

Moguća sličnost je i zabuna u izgledu divljeg ili vrtnog pelina sa štetnim korovom ambrozijom. Zbog toga je nepotrebno iščupano mnogo grmova pelina. Ekolozi zato upozoravaju na razlike između ovih dviju biljaka. Temeljene su u obliku stabljike i listova pelina i ambrozije, kao i u izgledu cvijeta. Stabljika pelina uvijek je crvenkastosmeđe boje i drvenasta, a ambrozije žućkasta i lakše se povija, manje je dlakava od pelinove. Listovi pelina slabo su raspareni, naličje je obraslo gustim dlačicama i sivosrebrne boje. U ambrozije su listovi jako perjasto zarezani, a naličje lista je golo. Cvijet pelina uvijek je na vrhovima stabljike, bijeloružičaste je boje, a u ambrozije cvijet je žut, okruglast.

Pelin je već tradicionalno prihvaćen i u narodnoj medicini i u farmaciji. Nekada je bio popularan među lovokradicama i švercerima koje je progonila i ranila policija. Strijelne rane liječili su tako da bi ranjeniku davali tekućinu u kojoj se u crnom vinu macerirala 15-ak minuta svježa i suha stabljika pelina. Ozlijeđeni je tekućinu pio na žlice i ukapavala se u svježu ranu. U narodu je poznat i za liječenje uzetosti i slabosti udova, i to masiranjem mješavinom vina, pelina, kadulje i kamilice.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.