Kada početi s napasivanjem u proljeće?

69

Pašnjaci izlaze iz zime oslabljeni i iscrpljeni od niskih temperatura, golomrazica…

Važno je u proljeće ih pustiti da dovoljno narastu i počnu proizvoditi hranjive tvari potrebne za rast i razvoj. Potrebnu energiju za rast biljke crpe iz sunčeve energije u procesu fotosinteze koja se odvija u zelenom lišću. Biljka brzo pretvara tu energiju u ugljikohidrate koje koristi za rast, a dio skladišti u korijen za budući rast.

U jesen biljke većinu ugljikohidrata skladište za prezimljavanje. U proljeće se pričuvni ugljikohidrati koriste za rani porast travnjaka. Kad biljke dosegnu visinu 10-20 cm (niske trave i mahunarke 10-15 cm, a visoke 15-20) sposobne su u procesu fotosinteze stvoriti dovoljno energije za rast plus dodatne ugljikohidrate za skladištenje. Poslije napasivanja, pohranjeni ugljikohidrati osiguravaju energiju za obnovu biljaka (ponovni porast) sve do točke kad biljka dovoljno naraste da stvara energiju za svoj rast i viškove energije za skladištenje.

Ti se ciklusi ponavljaju kod svakog napasivanja do kraja vegetacijske sezone u jesen. Upravljanje tim ugljikohidratnim ciklusima ključ je za kvalitetan i dugotrajan pašnjak. Prerano i prečesto napasivanje ne dopušta obnavljanje pričuvnih hraniva u korijenu što iscrpljuje i slabi biljku, pa se sporo obnavlja i daje manji prinos.

Kod organiziranja napasivanja u proljeće važno je pustiti travnjak da se dovoljno oporavi od zime, jer će ga prerano napasivanje dodatno iscrpiti i u konačnici prorijediti. Optimalna visina travnjaka za početak napasivanja konja je 15-20 cm u pregonskom (rotacijskom) sustavu napasivanja.

Napasivanje se prekida na visini tratine 5-10 cm. Ako travnjak napasujemo kontinuiranim sustavom napasivanja (konji stalno prisutni na pašnjaku veći dio ili kroz čitavu pašnu sezonu) važno je tratinu stalno održavati na visini tratine 7-10 cm. U proljeće kad travnjak intenzivno raste visinu tratine održavamo povećanjem pašnog opterećenja (više životinja po jedinici površine) ili isključivanjem jednog dijela pašnjaka za košnju.

U ljetnom razdoblju porast travnjaka usporava, pa smanjujemo pašno opterećenje i/ili ponovno vraćamo u sustav napasivanja dio travnjaka kojeg smo kosili (povećavamo pašnu površinu). Važno je podcrtati da se životinje ne puštaju na prevlažni pašnjak, jer štete nastale gaženjem značajno smanjuju godišnji prinos krme, a jače oštećeni pašnjaci neiskoristivi su u većem dijelu tekuće vegetacijske sezone.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.