Uzgoj bosiljka

2095

Bosiljak je jednogodišnja zeljasta biljka koja doseže visinu od 80 cm. Korijen je razgranat i prodire u tlo i do 40 cm dubine. Stabljika je uspravna s mnoštvom bočnih grana i grančica, četverokutna i na poprečnom presjeku kvadratna.

bosiljak

Listovi su jednostavnog, ovalnog oblika i nasuprotno raspoređeni. Po obodu su ravni s oštrim vrhom. Najkrupniji su donji listovi, dok su oni pri vrhu sitniji. Sitni, bijeli cvjetovi skupljeni su u gornjem dijelu stabljike. Biljka cvjeta početkom lipnja pa sve do kraja kolovoza. Plod je sitan, taman i sjajan, okruglog oblika i dobre klijavosti (90 – 95 %). Masa 1000 sjemenki je 1,0 – 1,7 g. Bosiljak slabo podnosi niske temperature pa lako strada već od prvih jesenskih mrazeva.

Kemijski sastav i upotreba

Nadzemni dio biljke (Basilici herba) sadrži 0,3 – 0,6 % eteričnog ulja čije su glavne komponente linalol, alfapinen i ocimen. Osim eteričnog ulja bosiljak sadrži tanin, flavonoidc, saponinc i druge tvari. Čaj od bosiljka koristi se kao sredstvo za smirenje, za poboljšanje probave i kod želučanih tegoba kao što je neuroza želudca. Upotrebljava se i za inhalaciju. Bosiljak ima izraženo antiseptičko djelovanje.U kulinarstvu se koristi kao začin, posebice u Grčkoj, Italiji i Francuskoj.

Uvjeti uzgoja

Klima – Hladna klima ne odgovara uzgoju bosiljka budući daje to biljka umjereno tople klime. Odgovaraju joj visoke temperature i vlažno tlo, posebno u vrijeme rasta.
Tlo – Bosiljak najbolje uspijeva na dubokom, humusom bogatom tlu kao što su plodna aluvijalna tla. U uvjetima navodnjavanja godišnje sc redovito dobiju dvije žetve. Zalijevanje je najpotrebnije u drugoj polovini ljeta, kada je povećan nedostatak oborina.

Plodored

Kao i druge kulture, bosiljak treba uzgajati u plodoredu. Na istu se površinu može sijati tek svake 2-3 godine. Najbolje pretkulture su jednogodišnje leguminoze ili dobro gnojene okopavine.

Obrada tla – U jesen treba obavezno obaviti osnovnu obradu tla na dubini 30 cm. Poorano sc tlo ostavi da prezimi kako bi se očuvala vlaga, a u proljeće sc obavlja obrada površinskog sloja.

Gnojidba

Bosiljak dobro uspi jeva na tlu koje je prethodne godine gnojeno stajskim gnojivom. Od hranjiva treba primijeniti oko 80 – 100 kg/ha dušika, 70 – 90 kg/ha fosfora i 100 – 120 kg/ha kalija. U konvencionalnoj se proizvodnji fosforna i kalijeva gnojiva dodaju u jesen pod brazdu ili u proljeće u fazi predsjetvene pripreme tla, dok se gnojidba dušikom obavlja tijekom vegetacije i to u dvije prihrane, jedna u početnoj fazi rasta, a druga nakon prve košnje.

Razmnožavanje

Bosiljak sc razmnožava direktnom sjetvom sjemena i proizvodnjom presadnica u toplim lijehama. Razmnožavanje presadnicama je sigurniji i bolji način, ali nešto skuplji. Međutim, razmnožavanjem bosiljka na ovaj način redovito se dobiju dvije žetve godišnje.

Presadnice se proizvode u toplim lijehama, kao i kod povrtnih kultura. Sjetva se obavlja krajem veljače ili početkom ožujka kako bi presadnice bile spremne za presađivanje početkom svibnja (I. – 10. svibanj). Temperatura u lijehama ne smije biti niža od 15 °C. U optimalnim uvjetima, kada je temperatura tla 20 °C, a temperatura zraka 25 °C, sjeme proklija za 5 – 6 dana. Na 1 m2 dobije se 1000 do 1200 biljaka, a za sjetvu se koristi 2-3 g/m2 sjemena što znači da za 50 – 80 m” treba 150 – 250 g sjemena. Zadnjih 10 – 15 dana prije presađivanja presadnice lijehe treba danju otkrivati kako bi sc mlade biljke prilagodile vanjskim uvjetima.

Sadnja

Najpovoljnije doba za sadnju bosiljka je početak svibnja, odnosno u vrijeme kada ne postoji opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. U područjima u kojima nema kasnih mrazeva, sadnja može počeli i krajem travnja. Presadnice sc sade kad imaju 3-4 para listića i dosegnu visinu 10 – 12 cm. Prije sadnje treba na dobro pripremljenoj površini označiti redove na razmaku od 50 cm. Na malim se površinama sadi ručno, sadiljkom ili u brazde na razmaku između biljaka od 30 – 40 cm. Na većim se površinama sadnja obavlja sadilicama. Odmah nakon sadnje potrebno je zalijevanje. Najbolje jc presaditi pri vlažnom i oblačnom vremenu. Ako je sunčano, sadnju treba obaviti kasno poslije podne ili predvečer.

Njega bosiljka obuhvaća okopavanje, prihranjivanje i navodnjavanje. Okopavanje je osnovna mjera njege kojom se, osim održavanja rastresitosti površine, uništava korov. U našim se krajevima bosiljak obično okopava 2-3 puta godišnje. Prvo se okopavanje obavlja 15 do 20 dana nakon presađivanja, a drugo 10-25 dana nakon prvog. Po potrebi, ovisno o zakorovljenosti površine, treba napraviti i treće okopavanje.

Prihranjivanje je mjera koja znatno utječe na prinos. Tijekom vegetacije bosiljak sc prihranjuje dva puta. Za prihranjivanje se upotrebljava đušično gnojivo (KAN 27 % N). Prvo je prihranjivanje najbolje obaviti neposredno prije prvog okopavanja pri čemu treba dodati 150 kg/ha gnojiva. Prihranjuje sc pri suhom i mirnom vremenu, kad nema rose. Drugo prihranjivanje se obavlja nakon prve žetve. Potom površinu treba okopati i zaliti.

Berba i prerada

Bosiljak se kosi početkom lipnja, tj. u početnoj fazi cvjetanja i kad na stabljici ima najviše lišća jer je tada i najveći sadržaj eteričnog ulja. Kosi se kosilicama na visini 8 – 10 cm iznad zemlje. Na ovaj sc način stimulira izbijanje većeg broja bočnih grana pa jc kasnije, prilikom druge žetve, grm biljke puno veći i razgranatiji. Druga se žetva obavlja krajem kolovoza. Ako je nasad tijekom ljeta navodnjavan, druga žetva može po prinosu biti i bolja od prve. Treća žetva je krajem rujna ili početkom listopada, svakako prije jesenskih mrazeva.

Bosiljak se kosi po suhom i sunčanom vremenu i pokošen ostaje na polju 4-6 sati dok ne povene, nakon čega ide na preradu. Destilacija bosiljka sc kao i destilacija drugog aromatičnog bilja obavlja vodenom parom pri tlaku 6-7 alm i Iraje 3-4 sata. Sadržaj eteričnog ulja (polusuhe mase) je 0,1 do 0,2 %. S površine od 1 ha može sc dobiti 8000 do 10000 kg sirove, ili 2000 – 3000 kg/ha suhe mase bosiljka, odnosno 8 – 12 kg eteričnog ulja.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.