Uzgoj kadulje

5389

Kadulja potječe s mediterana gdje se i danas najviše skuplja i uzgaja. Cijenili su je i stari Grci kao sredstvo protiv zmijskog otrova, a Rimljani su je nazivali sveta trava.

kadulja

Danas je u svijetu najkvalitetnija kadulja s Jadrana.

Kadulja je višegodišnja polugrmolika biljka iz porodice usnatica. Ima snažan korijenov sustav koji prodire duboko u tlo. Budući da razvija velik broj žila, može se koristiti protiv erozije tla. Iz višegodišnjeg busena razvija se velik broj stabljika koje dosežu visinu od 50 – 80 cm. Stabljike su u presjeku četvrtaste, slabo razgranate i u donjem dijelu drvenaste. Lišće je na stabljici nasuprotno raspoređeno, ovalnog oblika i po obodu sitno nazubljeno. Sive je ili srebrnosive boje i obraslo mekim, gustim dlačicama.

Cvjetovi su plavo-ljubičasti, skupljeni u cvat na vrhovima stabljika i bočnih grana. Cijela biljka ima karakterističan aromatičan miris i gorkast, opor okus. Cvjetanje počinje u svibnju i traje sve do kraja lipnja. Cvjetovi su bogati nektarom i pogodni za uzgoj pčela. Sjeme je okruglo, promjera 2-3 mm i tamnosmeđe boje. Dobre je klijavosti , a masa 1000 zrna je 6 – 8 g.

Kemijski sastav i upotreba

List kadulje sadrži 1,5 do 2,5 % eteričnog ulja, tanine, smole i gorke tvari. Eterično ulje sadrži do 50 % tujona i oko 15 % cineola. Kadulja se najviše koristi kao začin i za proizvodnju eteričnog ulja. Upotrebljava se kao čajni napitak protiv znojenja i upale sluznice, a ekstrakt kadulje jača zubno meso.

Uvjeti uzgoja

Kadulja je biljka suhe i tople klime, ali dobro podnosi i vrlo niske temperature. Tijekom vegetacije ne odgovara joj vlažno i hladno vrijeme. Mladim je biljkama potrebna normalna vlažnost tla, dok starije biljke lako podnose dugotrajne suše.

Tlo

Kadulja uspijeva posvuda. Može se uzgajati i na manje plodnim tlima, ali treba izbjegavati močvarna tla. Najbolji se prinosi postižu na rastresitim, propusnim i hranjivima bogatim tlima.
Uzgoj

Plodored

Kao višegodišnja kultura, kadulja se ne uzgaja u plodoredu. Na istoj se površini može uzgajati 10 i više godina. Najbolje pretkulture za kadulju su one koje tlo ostavljaju čisto od korova.
Obrada tla – Krajem ljeta treba obaviti oranje na dubinu do 30 cm. Ako je tlo zakorovljcno, tijekom jeseni može se obaviti još jedno plitko oranje ili tanjuranje.

Gnojidba

Za osnovnu se gnojidbu koristi mineralno NPK gnojivo u količini 500 – 800 kg/ha. Gnojidba se obavlja pri osnovnoj obradi tla i prije sjetve. U drugoj i kasnijim godinama uzgoja treba primijeniti 150 kg/ha dušika, 50 – 70 kg/ha fosfora i 80 – 100 kg/ha kalija. Dušik se primjenjuje na početku vegetacije i nakon prve žetve, a fosfor i kalij u fazi mirovanja ili na samom početku vegetacije.

Razmnožavanje

Kadulja se može razmnožavati sjemenom ili dijeljenjem busena. U proizvodnji na veliko prakticira se razmnožavanje direktnom sjetvom ili preko presadnica. Direktna sjetva sjemena u polje obavlja se krajem ožujka ili početkom travnja, ručno ili sijačicama u redove na razmaku od 60 – 70 cm. Sjeme se sije na dubinu od 2 cm. Za površinu od 1 ha potrebno je 2,5 – 3,5 kg sjemena ako se sije 30 zrna/m2, odnosno 1,2 kg ako se sije 10 sjemenki/ m2. Nakon proljetne sjetve, površinu treba odmah povaljati.

Presadnice se proizvode u hladnim lijehama. Sjeme se sije nasumično na rastresito i hranjivima bogato tlo. Za I m2 potrebno je 8 – 10 g sjemena. Za proizvodnju veće količine presadnica sjeme se sije u redove na razmaku od 20 cm. Sjeme brže klija u tami pa ga nakon sjetve treba prekriti slojem plodne zemlje debljine 1 cm. Sjetva se obavlja krajem ožujka i početkom travnja, a sjeme klija za 10 – 15 dana. Biljke treba tijekom ljeta redovito zalijevati i plijeviti. Presadnice se presađuju u jesen, tijekom listopada i studenog. Presađivanje se može obaviti i u rano proljeće. Presadnice se sade u redove na razmaku 60 – 70 cm i između biljaka u redu 30 – 40 cm. Za površinu od 1 ha potrebno je 41600 presadnica ako je razmak 60 x 40 cm, odnosno 47600 presadnica ako je razmak 70 x 30 cm.

Njega

Njega kadulje obuhvaća prorjeđivanje i popunjavanje praznih mjesta, međuredna kultivacija, okopavanje, prihranjivanje i zaštitu od bolesti i štetočina.

U slučaju razmnožavanja direktnom sjetvom sjemena, prorjeđivanje se obavlja u fazi kada biljke imaju 3-4 stalna lista. Ostavljaju se najrazvijenije biljke na razmaku između redova od 20 do 30 cm. Izvađene se biljke mogu koristiti za popunjavanje praznih mjesta. Međuredna kultivacija i okopavanje se obavlja odmah nakon nicanja usjeva, tj. kad se formiraju redovi, najčešće 2-3 puta tijekom vegetacije. U prvoj godini uzgoja okopavanje se obavlja češće. Stariji nasad treba obavezno okopati na kraju vegetacije, krajem jeseni ili u rano proljeće. Pri tome se može primijeniti i gnojidba mineralnim gnojivom.

Prvo prihranjivanje treba obaviti prije drugog okopavanja primjenom 100 – 150 kg/ha dušičnog gnojiva (KAN). Tijekom ljeta prihranjivanje se može ponoviti. Drugo se prihranjivanje obavlja nakon prve žetve, zajedno s okopavanjem. Ujesen treba obaviti gnojidbu fosforom i kalijem.

Žetva

Kadulja se, za razliku od drugih biljaka, žanje nakon cvjetanja, krajem lipnja, tj. kada listovi dobiju srebrnastu boju. Bere se cijeli nadzemni dio biljke na visini od 10 cm. Za proizvodnju lista nadzemni dio se suši, a zatim se odvaja stabljika od lista.

Sušenje

Lišće se može sušiti prirodno na prozračnom mjestu ili u sušnici; prva 2-3 sata na temperaturi od 55 °C, a kasnije na 40 – 45 °C . Osušeno sc lišće pakira u papirnate ili jutene vreće i čuva na hladnom i tamnom mjestu. Žetvu treba obaviti po suhom i sunčanom vremenu. Ako se kadulja uzgaja za proizvodnju eteričnog ulja, prije destilacije pokošenu masu treba ostaviti da povene. Ukoliko se destilacija ne može obaviti odmah nakon žetve, bilje treba osušiti. Destilacija traje 2,0 – 2,5 sata..
Proizvodnja sjemena
Za proizvodnju sjemena žetvu treba obaviti kada je sjeme u donjoj polovici cvata zrelo, tj. krajem lipnja i tijekom kolovoza. Ne treba čekati da cijelo sjeme sazrije jer se lako osipa. S površine od 1 ha može sc dobiti 400 – 600 kg sjemena.

Prinos

U prvoj godini uzgoja prinos je relativno malen. Najveći se prinos postiže nakon 3-6 godina i potom ponovo opada. U slučaju razmnožavanja direktnom sjetvom, prinos jc dobar već u prvoj godini uzgoja. S površine od 1 ha dobije se 3000 – 5000 kg suhih nadzemnih dijelova biljke, 2000 – 3000 kg suhog lista i 30 – 50 kg/ha eteričnog ulja. Na plodnim tlima, u uvjetima navodnjavanja, prinosi mogu biti i dvostruko veći.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.