Uzgoj gorušice

3228

Gorušica je jednogodišnja zeljasta biljka otporna na niske temperature. Mlade biljke mogu prezimiti na temperaturama do – 8 °C.

gorusica

Korijen je vretenast i vrlo jak. Stabljika doseže visinu od 1 metra, ravna je i razgranata, obrasla oštrim dlakama. Listovi su nepravilno usječeni, dlakavi, krupno nazubljenog oboda. Na vršnim dijelovima grana nalaze se grozdaste nakupine sitnih žutih cvjetova.

Cvjetanje započinje u lipnju i traje mjesec dana. Otvaranje cvjetova je postupno. Posljednji se cvjetovi otvaraju kada su prvi već zametnuli plodove. Cvjetovi gorušice otvaraju se prijepodne i vrlo su bogati nektarom pa je ova biljka pogodna i za pčelinju pašu. U ljusci ploda nepravilnog oblika nalazi se 3 – 8 sjemenki. Sjeme je sitno (masa 1000 zrna je 4 – 7 g), okruglastog oblika i svijetložute boje. Klijavost sjemena je vrlo dobra i nakon dužeg vremena. Sjeme klija na temperaturi neposredno višoj od 1 °C.

Gorušica je tzv. uljana biljka jer njeno sjeme sadrži do 30 % masnog ulja. Osim toga, sjeme sadrži oko 25 % bjelančevina, 2,5 % sumpornih heterozida koji mu daju ljuti okus i 0,2 – 1,0 % eteričnog ulja. Koristi se u prehrambenoj industriji kao dodatak aromi i kao konzervans, a u medicini u liječenju raznih reumatskih bolesti. Najveće količine sjemena bijele gorušice upotrebljavaju se za proizvodnju senfa.

Uvjeti uzgoja

Klima – Bijela se gorušica može uspješno uzgajati u svim krajevima Hrvatske. Njena vegetacija traje 100 – 120 dana.
Tlo – Gorušica uspijeva na svim tipovima tala, ali joj najviše odgovaraju duboka, vapnenasta tla velikog kapaciteta za vodu.

Uzgoj

Plodored – Gorušicu kao jednogodišnju kulturu obavezno treba uzgajati u plodoredu. Dobre pretkulture su okopavine i strnine. Ne smije se uzgajati nakon vrsta iz porodice krstašica (kupus, repica i dr.). Također ju ne treba sijati na jako zakorovljenom tlu. Smatra se da je gorušica dobra pretkultura za šećernu repu jer povoljno utječe na smanjenje nematoda u tlu.

Obrada tla – Kao i za uzgoj ostalih kultura, tlo treba orali u jesen, a predsjetvena priprema tla obavlja se u proljeće.

Gnojidba – U konvencionalnoj proizvodnji količinu NPK gnojiva treba prilagoditi sadržaju hranljivih elemenata u tlu. Za tla osrednje plodnosti treba primijeniti oko 100 kg/ha dušika, 60 kg/ha fosfora i 70 kg/ha kalija. Pola količine dušika i cijelu količinu fosfora i kalija treba primijeniti tijekom pripreme tla za sjetvu, dok se druga polovina količine dušika dodaje kao jednokratna prihrana u amonijačno-nitratnom obliku (KAN). U organskoj se proizvodnji primjenjuju stajski gnoj i druga dozvoljena organska gnojiva.

Sjetva – Bijela se gorušica razmnožava isključivo direktnom sjetvom u polje na dubinu od 2 do 3 cm. Na toj je dubini tlo u rano proljeće dovoljno toplo da omogući normalno klijanje. U kontinentalnom se području sije krajem ožujka i tijekom travnja, a u toplijim krajevima i ranije. Sjetva se obavlja sijačicama. Za širokorednu sjetvu razmak između redova je 50 – 70 cm, a potrošnja sjemena je 9 – 11 kg/ha, dok je za sjetvu na razmaku od 25 cm potrebno 15-20 kg/ha sjemena. Ovisno o temperaturi tla, biljke niču 5-10 dana nakon sjetve.

Njega

Nasade gorušice potrebno je tijekom vegetacije kultivirati i okopavati ukoliko se radi o širokorednoj sjetvi, pohranjivati i štititi od štetočina. Mcđurcdnom se kultivacijom postiže rastresitost površinskog sloja tla i uništava korov. Primjenjuje se po potrebi, a najčešće 2 puta. Okopavanjem se štite mlade biljke od korova, posebno u početnom stupnju razvoja. Razvijene biljke pokriju prostor između redova i na taj način same uništavaju korov. U ranijim stupnjevima razvoja neophodno je 1 – 2 puta prihraniti mlade biljke kako bi se osigurala potrebna količina hranjiva. Za to se upotrebljava dušično gnojivo (KAN) u količini od 100 -150 kg/ha.

Zaštita – Gorušicu u početnoj fazi razvoja napadaju buhači, a u fazi cvjetanja larve kupusara. To su štetočine koje napadaju kupus i druge vrste iz porodice krstašica. Za uništavanje ovih štetočina koriste se sredstva koja se koriste za zaštitu kupusa.

Žetva

Plodovi, tj. ljuske gorušicc dozrijevaju neujednačeno tako da biljka može još na vrhu imati cvjetove, dok su plodovi na nižim dijelovima već prezreli. Ljuske lako pucaju pa je jako važno odrediti pravi trenutak žetve. Žetva se obavlja žitnim kombajnima prilagođenim za sitno sjeme u trenutku kad se počinju sušiti stabljike i kad plodovi u vršnom dijelu postanu slamnatožuti. Sjeme nakon žetve treba prosušiti i prosijati pa pakirati i uskladištiti. Gorušica daje prinos od 1000 – 2000 kg/ha sjemena. S obzirom na standarde kvalitete, gorušica nije navedena u farmakopeji

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.