Kamilica, ljekovita i atraktivna biljka

2975

Izuzetno ljekovita biljka koja je u narodu poznata od pamtivijeka i koja se osim u ljekovite svrhe koristi i za pravljenje različitih aromatičnih i prehrambenih proizvoda…

Kamilica (Matricaria chamomila) potječe sa Sredozemlja odakle se prenijela u Europu, Aziju, Ameriku te Japan, Australiju i Afriku. Tako da danas slobodno možemo reći kako kamilica samoniklo raste po cijelom svijetu. I dok je jedni smatraju korovom, te je uništavaju, drugi je cijene kao izuzetno ljekovitu biljku koja je u narodu poznata od pamtivijeka i koja se osim u ljekovite svrhe koristi i za pravljenje različitih aromatičnih i prehrambenih proizvoda. Osim toga, kamilica je opravdano zauzela značajno mjesto i u kozmetičkoj industriji. Danas kamilica ima veliku ekonomsku vrijednost u svjetskoj trgovini ljekovitim biljem i jedna je od najvažnijih ljekovitih kultura.

Kamilica je jednogodišnja zeljasta biljka koja naraste do visine od 80 cm. Korijen joj je tanak i slaborazvijen te u tlo prodire do 25 cm dubine. Stabljika je uspravna ili djelomično povijena, srednje ili više razgranata. Listovi su uski, bez dlačica, svijetlo ili tamnozelene boje. Cvjetovi su skupljeni u glavicu promjera 1,5-3 cm. Cvjetovi kamilice imaju karakterističan, prodoran i ugodan miris. U ovisnosti od vremena sjetve i nicanja, biljka cvate od svibnja do konca rujna. Sjeme kamilice je izuzetno sitno i u 1 kilogramu ima oko 20 milijuna sjemenki.

Kamilica se sije u proljeće (ožujak) ili u jesen (rujan-listopad). Prednost se uvijek daje jesenskoj sjetvi jer su prinosi veći za 40-50 posto u odnosu na proljetnu sjetvu. Osim toga, sjeme posijano u rujnu brzo klija i niče tako da se pred mrazeve kamilica već vrlo dobro ukorijeni i formira jaku rozetu listova. A ukoliko se kamilica posije u optimalnom roku, i njena žetva se obavlja ranije (već u svibnju). Sjetva se obavlja ručno ili sijačicama na razmak redova 15-30 cm. Na manjim površinama sije se ručno (omaške) i to na taj način da se sjeme pomiješa sa sitnim pijeskom u omjeru 1:3 a sve kako bi se ono što ravnomjernije rasporedilo po površini.

Količina sjemena iznosi 5-6 kg po hektaru. Nakon sjetve sjemena i valjanja cijele površine obično se pojavljuje pokorica koju je potrebno razbiti. Ukoliko je tlo zakorovljeno, nužno je izvršiti i jedno okopavanje u proljeće kao i plijevljenje prije berbe.

Kamilica ima vrlo kratku vegetaciju pa je početak berbe kod proljetne sjetve već u lipnju. Međutim, kod jesenske sjetve usjev dospijeva za berbu tijekom travnja ili svibnja. Bere se ručno ili posebnim beračima za kamilicu. Samo vrijeme berbe određuje se prema položaju latica. Naime, kada latice stoje vodoravno tada je i sadržaj eteričnih ulja najveći.

Cvjetovi se ubiru ručno, no valja paziti da ostatak stapke ne bude duži od 2 cm. Kako biljka neujednačeno cvate, berba se produljuje u nekoliko navrata, osobito ako je beremo ručno. Jedan zaposlenik za 10 sati rada može ubrati od 100 do 150 kg svježeg cvijeta. Ubrana se kamilica pak rasprostire u tankom sloju na čistom, prozračnom i natkritom prostoru. Suhu kamilicu pakiramo u papirne vreće ili sanduke obložene papirom kojepotom smještamo na tamno i prozračno mjesto.

I premda se sušenje cvjetnih glavica uglavnom obavlja pod strehama najpoželjnije je u tu svrhu koristiti namjenske sušare u kojima temperatura iznosi 40°C. Na taj način se od 5-6 kg svježeg cvijeta dobije kilogram suhog cvijeta. Po jednom hektaru ostvaruje se prinos od 400 do 1200 kg suhih glavica cvijeta, oko 150-200 kg kvalitetnog sjemena i oko 4-6 kg eteričnog ulja. Nakon berbe kamilice zemljište se može pripremiti za iduću kulturu koja dospijeva u jesen kao što je kasni kupus, kelj i sl.

Kamilica je vrlo zanimljiva biljka iz razloga što redovito ostvaruje povoljnu cijenu na tržištu te se može plasirati na niz otkupnih mjesta te stoga predstavlja vrlo dobar prihod za gospodarstva koja posjeduju manje površine zemlje. Uz sve navedeno, kamilica je jedna od rijetkih biljaka koja se na istom mjestu može uzgajati nekoliko godina za redom.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.