Kamilica, ljekovita i atraktivna biljka

983

Izuzetno ljekovita biljka koja je u narodu poznata od pamtivijeka i koja se osim u ljekovite svrhe koristi i za pravljenje različitih aromatičnih i prehrambenih proizvoda…

kamilica

Kamilica (Matricaria chamomila) potječe sa Sredozemlja odakle se prenijela u Europu, Aziju, Ameriku te Japan, Australiju i Afriku. Tako da danas slobodno možemo reći kako kamilica samoniklo raste po cijelom svijetu. I dok je jedni smatraju korovom, te je uništavaju, drugi je cijene kao izuzetno ljekovitu biljku koja je u narodu poznata od pamtivijeka i koja se osim u ljekovite svrhe koristi i za pravljenje različitih aromatičnih i prehrambenih proizvoda. Osim toga, kamilica je opravdano zauzela značajno mjesto i u kozmetičkoj industriji. Danas kamilica ima veliku ekonomsku vrijednost u svjetskoj trgovini ljekovitim biljem i jedna je od najvažnijih ljekovitih kultura.

Kamilica je jednogodišnja zeljasta biljka koja naraste do visine od 80 cm. Korijen joj je tanak i slaborazvijen te u tlo prodire do 25 cm dubine. Stabljika je uspravna ili djelomično povijena, srednje ili više razgranata. Listovi su uski, bez dlačica, svijetlo ili tamnozelene boje. Cvjetovi su skupljeni u glavicu promjera 1,5-3 cm. Cvjetovi kamilice imaju karakterističan, prodoran i ugodan miris. U ovisnosti od vremena sjetve i nicanja, biljka cvate od svibnja do konca rujna. Sjeme kamilice je izuzetno sitno i u 1 kilogramu ima oko 20 milijuna sjemenki.

Kamilica se sije u proljeće (ožujak) ili u jesen (rujan-listopad). Prednost se uvijek daje jesenskoj sjetvi jer su prinosi veći za 40-50 posto u odnosu na proljetnu sjetvu. Osim toga, sjeme posijano u rujnu brzo klija i niče tako da se pred mrazeve kamilica već vrlo dobro ukorijeni i formira jaku rozetu listova. A ukoliko se kamilica posije u optimalnom roku, i njena žetva se obavlja ranije (već u svibnju). Sjetva se obavlja ručno ili sijačicama na razmak redova 15-30 cm. Na manjim površinama sije se ručno (omaške) i to na taj način da se sjeme pomiješa sa sitnim pijeskom u omjeru 1:3 a sve kako bi se ono što ravnomjernije rasporedilo po površini.

Količina sjemena iznosi 5-6 kg po hektaru. Nakon sjetve sjemena i valjanja cijele površine obično se pojavljuje pokorica koju je potrebno razbiti. Ukoliko je tlo zakorovljeno, nužno je izvršiti i jedno okopavanje u proljeće kao i plijevljenje prije berbe.

Kamilica ima vrlo kratku vegetaciju pa je početak berbe kod proljetne sjetve već u lipnju. Međutim, kod jesenske sjetve usjev dospijeva za berbu tijekom travnja ili svibnja. Bere se ručno ili posebnim beračima za kamilicu. Samo vrijeme berbe određuje se prema položaju latica. Naime, kada latice stoje vodoravno tada je i sadržaj eteričnih ulja najveći.

Cvjetovi se ubiru ručno, no valja paziti da ostatak stapke ne bude duži od 2 cm. Kako biljka neujednačeno cvate, berba se produljuje u nekoliko navrata, osobito ako je beremo ručno. Jedan zaposlenik za 10 sati rada može ubrati od 100 do 150 kg svježeg cvijeta. Ubrana se kamilica pak rasprostire u tankom sloju na čistom, prozračnom i natkritom prostoru. Suhu kamilicu pakiramo u papirne vreće ili sanduke obložene papirom kojepotom smještamo na tamno i prozračno mjesto. I premda se sušenje cvjetnih glavica uglavnom obavlja pod strehama najpoželjnije je u tu svrhu koristiti namjenske sušare u kojima temperatura iznosi 40°C. Na taj način se od 5-6 kg svježeg cvijeta dobije kilogram suhog cvijeta. Po jednom hektaru ostvaruje se prinos od 400 do 1200 kg suhih glavica cvijeta, oko 150-200 kg kvalitetnog sjemena i oko 4-6 kg eteričnog ulja. Nakon berbe kamilice zemljište se može pripremiti za iduću kulturu koja dospijeva u jesen kao što je kasni kupus, kelj i sl.

Kamilica je vrlo zanimljiva biljka iz razloga što redovito ostvaruje povoljnu cijenu na tržištu te se može plasirati na niz otkupnih mjesta te stoga predstavlja vrlo dobar prihod za gospodarstva koja posjeduju manje površine zemlje. Uz sve navedeno, kamilica je jedna od rijetkih biljaka koja se na stom mjestu može uzgajati nekoliko godina za redom.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.