Kadulja najbolje medi kada je toplo vrijeme

1960

Ovu korisnu biljku naš narod zove različitim imenima: kadulja, žalfija, slavulja, kuš, a u Hercegovini i Crnoj Gori pelin.

kadulja

Samonikla je biljka u zemljama oko Sredozemnog mora. Izvan tog područja raste samo u kulturi. U našoj zemlji kadulja je raširena na ogromnim područjima po ljutim kamenjarama primorskog i dalmatinskog krša, gdje veže zemlju da je ne raznosi bura. U tom pogledu ima značajnu ulogu preteče u pošumljavanju. Kadulje ima mnogo u Crnoj Gori, Hercegovini, Dalmaciji, Hrvatskom primorju i nekim predjelima Istre. Najboljim predjelima kaduljinim smatraju se oni od Dubrovnika prema Metkoviću i Trebinju, nadalje na Biokovu, Mosoru, na otocima Braču, Čiovu, Kornatima, Dugom otoku, Pagu i Cresu.

Kadulja je višegodišnji odrvenjeli grmić iz kojeg izraste po više mladica do 70 cm visokih. Listovi su uski, ovalni, na rubovima malo nazubljeni. S obje su strane sitno dlakavi zbog čega imaju siv izgled. Cvat je na vrhovima ogranaka prividno klasasta, a zauzima gotovo polovicu gornjeg dijela stabljike. U pršljenastim nakupinama smješteni su usnati ljubičasti cvjetovi. Prvi se cvjetovi najprije otvore na donjem dijelu cvati i pomiču prema gore. Cvatnja pojedinih grmova traje oko 20 dana. Rana kadulja počinje cvasti na koncu travnja ili na početku svibnja. Najprije cvati bliže moru, pa se pomiče sve dublje u unutrašnjost i na visine planina, gdje se cvatnja završava oko polovine lipnja.

Kadulja je vrlo medovita biljka; ona je iza bagrema najvrednija pčelinja paša. Za dobru kaduljinu pašu potrebno je nekoliko uvjeta. Glavni je da na koncu cvatnje ne vlada suša, pa da može da potjera što više i što veće mladice. Na svršetku cvatnje mladice izrastu do 20 cm, pa i više, onda stanu i do slijedećeg proljeća miruju. Te mladice nastave rasti slijedećeg proljeća. Ocvale biljke zimi uginu. One mladice koje su prethodne godine iza cvatnje donekle porasle, slijedećeg proljeća toliko će više izrasti koliko im bude bolje ugađala vlaga i toplina. Kadulja treba da naraste bujna, jer će onda imati više cvjetova i bolje će moći mediti.

Kadulja najbolje medi kad je toplo vrijeme sa dosta vlage u zraku. Sitna lagana kišica može biti vrlo korisna. Medenju škodi promjenljivo, kišno i hladno vrijeme. I suho vrijeme s vjetrom loše je, pa smanji ili prekine medenje. Rijetke su godine kad kadulja potpuno podbaci. Ona medi češće od vrijeska. Obično daje jedno dobro vrcanje, 20—30 kg meda po košnici. U izvanredno dobrim godinama kadulja može dati dva-tri vrcanja ili ukupno do 70 kg meda po zajednici. Na njoj se pčele dobro razviju i roje. Iza njezine cvatnje, u Dalmaciji nastupa periodična ljetna suša kad pčele miruju. Za to razdoblje treba im ostaviti pune košnice meda, upravo kao za zimu. Bez kadulje ne bi bilo opstanka pčelama na kršu ili se ne bi isplatilo pčelariti.

Kaduljin med je svijetložut, malo zelenkast. Finog je ugodnog do malo gorkog okusa. Ima izrazit miris po cvijetu biljke. Dugo se drži u tekućem stanju. Kristalizira se u srednje krupne kristale, ali ni onda ne bude pretvrd. Smatra se da liječi bolesti dišnih organa, zbog čega je dosta tražen. Boja kaduljina meda može dosta da varira zbog prisutnosti peluda od vinove loze koja istodobno cvati.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.