Volujak je lijek za sve bolesti

Volujak je dvogodišnja je biljka, dlakava, visine od 30 do 80 cm. Stabljika joj je snažna i uspravna. Listovi su naizmjenični, lancetasti ili ovalni, valovitog ruba, gornji sjedeći, donji suženi u peteljke.

Cvjetovi su ljevkastog oblika, s pet crvenkastih ili ljubičasto plavih latica s dlakavom čaškom, na kratkim drškama. U vrijeme cvatnje veliki su prizemni listovi većinom osušeni. Kod nas raste kao korov po poljima i vinogradima, između grmlja. Voli suho, toplo i pjeskovito tlo, piše časopis Hrvatske Šume.

Cvate od travnja do listopada. Bere se cijela biljka u vrijeme cvatnje s korijenom. Usitni se i suši na toplom i sjenovitom mjestu. Bez naročitog je mirisa, ali gorkog okusa. Suhi listovi imaju miris na mošus. Sadrži alantoin, cinoglosin, konsolidin, kolin, cinosloicin, tanin, sluzi i crvenu boju.

Ljekovito djelovanje:
– za liječenje groznice i grozničavih stanja,
– bolesti bubrega i mjehura (stimulira njihov rad),
– izaziva znojenje,
– bolesti krvi (za njeno pročišćavanje),
– vodenih bolesti (za jače izlučivanje tekućine iz organizma),
– pomaže u liječenju edema limfnih žlijezda,
– bolesti dišnih organa (pomaže pri izbacivanju tvrdokorne sluzi),
– bolesti kože (za osipe, kod hematoma, edema i sl.).

Čaj: jednu jušnu žlicu usitnjenog bilja prelijemo s 2 dl vruće vode. Poklopimo i pustimo odstajati pola sata, te procijedimo. Uzimaju se dvije do tri šalice čaja na dan. Kod priprave čaja treba znati, da ohlađeni čaj djeluje kao diuretik, a vrući čaj izaziva znojenje.

Sok od svježe biljke: Pije se razrijeđen s vodom, ljekovit je za sva gore navedena oboljenja.

Tinktura: 200 g usitnjene biljke zajedno s korijenom moči se tridesetak dana u jednoj litri 70 % alkohola. Tinktura se procijedi, te se uzima tri puta na dan po 10 do 15 kapi s malo vode ili soka.

Mast: 1 dl tinkture ulije se u 200 g rastopljene svinjske masti uz stalno miješanje dok ne ispari alkohol. Još vruća mast se ulije u pripremljene posude te se ostavi hladiti. Tako pripravljenom mašću mažu se oboljela mjesta na koži.

Mladi prizemni listovi volujka mogu se koristiti za pripremanje variva i salata. Za jelo se beru i vršci stabljike prije cvatnje. Kao povrće ova biljka omiljena je u Švedskoj i Irskoj. Štetna je biljka za poljoprivredu, jer se na njoj razvijaju gljivice rđa) koja kasnije napada ostale biljne kulture. Zbog toga je treba berbom iskorjenjivati.

Kontraindikacije: osobe s bolesnom jetrom ne bi trebale uzimati volujak ni u kakvom obliku, jer sadrži sastojke koji su hepatoksični. Biljku u vrijeme cvatnje ne treba brati jer sadrži neke otrovne tvari.