Uzgoj i njega patlidžana

1949

Patlidžan je jednogodišnja biljka visine 0,5 – 1 m, ovisno od sorte a rijetko naraste i više.

Glavnina korijena se nalazi u 30 površinskih centimetara tla. Stabljika je zeljasta a pri dnu drvenasta, grmoliko se grana. Listovi su krupni, ovalni i više ili manje urezani, dlakavi, lice je tamnozelene boje s ljubičastim obrisima dok je naličje manje-više ljubičasto s izraženim žilama (žile po sebi mogu imati bodlje). Cvijet je svijetloljubičaste boje a pojavljuje se nakon 7 – 11 listova, pojedinačni su a neki kultivari na jednom internodiju razvijaju 2 – 3 cvijeta. Kod patlidžana prevladava samooplodnja ali je u 20 % zastupljena i stranooplodnja

Plod je boba različite veličine, oblika i boje. Sjemenke su sitne, u obliku diska i svijetlosmeđe boje. Jedan plod može sadržavati 150 – 400 sjemenki. Prisutna je i partenokarpija (zametanje i razvoj plodova bez prethodne oplodnje te bez stvaranja sjemena u plodu)

Na istu površinu smije doći tek nakon 4 godine a pretkultura mu ne smiju biti ostale biljke iz porodice pomoćnica (lat. Solonaceae). Patlidžan je dobra pretkultura za druge vrste povrća.

Uzastopnim uzgojem na istim površinama daje slabije rezultate. U plodoredu dolazi na prvo mjesto jer se gnoji stajskim gnojem. Kao pretkulture dobre su salata, rotkvica i mladi luk.

U kontinentalnom području gdje patlidžan zbog nešto hladnije klime razvija naviše do 3 etaže plodova te je i bujnost manja sadi se na manji razmak dok je u mediteranskom području taj razmak veći jer se patlidžan više grana te razvija više plodova. Uzgoj patlidžana dosta je sličan uzgoju rajčice, pa se slično njoj, za proizvodnju u vrtovima uzgaja iz presadnica. U južnim, toplijim dijelovima sadnja presadnica počinje nešto kasnije u odnosu na rajčicu i to od 20-25 travnja i traje sve do 10 svibnja. U hladnijim, sjevernijim područjima rokovi sadnje pomaknuti su za 20 – tak dana. Razmak sadnje iznosi 70 cm između redova, a u redu 40-50 cm. Nakon sadnje patlidžan trebamo dobro zaliti i to s 1 – 1,5 litra vode po svakoj biljci. Pošto se patlidžan sporo ukorjenjuje prvo okopavanje treba obaviti tek 20 – 25 dana nakon sadnje.

Pinciranje patlidžana

Biljci se u ljetnim mjesecima (srpanj, početak kolovoza), nakon glavne berbe i kad je biljka već jako razgranata i zameće puno sitnih plodova, uklone sve suvišne grane, listovi, cvjetovi i plodovi te se ostavi samo nekoliko dobro razvijenih i zdravih te produktivnih grana.

U klimatskim uvjetima s kratkim razdobljem plodonošenja preporučuje se prikraćivanje vrhova grana nakon zametanja 4 do 6 plodova, kao i odstranjivanje grančica bez cvjetova kako bi se regulirala kompeticija za hranivima i asimilatima između lisne mase i plodova. Na cvjetnim granama s razvijenim većim brojem cvjetova, preporučuje se ostaviti po jedan zametnuti plod. Nakon zelene rezidbe potrebno je provesti navodnjavanje i prihranu, a razvijeni plodovi dospijevaju u tehnološku zrelost tijekom listopada i studenoga.

Tako se omogući biljkama da razviju nove grane koje daju kvalitetan urod u listopadu i studenom, kad patlidžan postiže veću cijenu od one u sezoni.

Međuredna kultivacija patlidžana

Cilj ove mjere je aeracija površinskog,sloja i mehaničko uništavanje korova. Obavlja se 3 – 4 puta u toku vegetacije, sve dok biljke ne sklope redove.

Ako se radi o uzgoju na otvorenom međuredna kultivacija trebala bi se obaviti poslije svake jake kiše (zbija tlo). Ne smije se dozvoliti da se poslije jakih pljuskova formira pokorica. Dubina kultivacije treba da iznosi oko 6 cm. Međuredna kultivacija obavlja se rotirajućom motikama.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.