Ljupčac liječi probavne probleme

50

Ljupčac (Levesticum offi cinale L.) pripada obitelji štitarki, poznat je i po imenima ljubčec, lustik i miloduh. Domovina mu je južna Europa, ali se zahvaljujući monasima proširio cijelom Europom.

Plinije i Dioskurid preporučivali su ga kao biljku za želudac, sveta Hildegard kao lijek za kašalj, dok ga je Karlo Veliki uzgajao u svojim vrtovima.

Biljka je koja naraste i do dva metra visine. Stabljika je cjevasta i okrugla, u gornjem dijelu razgranata. Donji listovi smješteni su na dugoj peteljci, s gornje strane su tamnozelene boje, s donje svijetlozelene. Donji listovi su dvostruko do trostruko perasto razdijeljeni, debeli su, mesnati i veliki, smješteni su na dugoj peteljci. Gornji listovi manje su perasto razdijeljeni i smješteni su na kraćim peteljkama. Ima debeo, kratak, mesnat korijen s razgranatim korijenjem. Cvjetovi su združeni u štitasti cvat, blijedo su žute boje. Cvate od svibnja do lipnja mjeseca. Aromatičnog je mirisa sličnog celeru, okus mu je pomalo slatkast u počecima, kasnije oštar i gorkast. Raste samo u vrtovima.

Korijen se vadi u proljeće, kod jednogodišnje i dvogodišnje biljke, obzirom da stariji korijen nije dobar kao lijek. Korijen se očisti, te se izrezan na manje dijelove suši na toplom i prozračnom mjestu. Osušeni korijen drži se u dobro zatvorenim posudama. Plodovi se sakupljaju u kasnu jesen kad su zreli. Listovi koji služe kao začin sakupljaju se tijekom cijele godine, suše se kad se iskopa korijen, na posebnom, ali zračnom mjestu.

Sadrži puno raznih eteričnih ulja, smola, kaučuka, šećera te različitih kiselina, vitamina C, škroba. Listovi sadrže dodatne gorke tvari…

Ljekovito djelovanje:

– kod bolesti želuca i crijeva (kod nadutosti, kod slabe cirkulacije krvi u probavnim organima, zatvora, grčeva, slabog apetita),
– bolesti mjehura i mokraćnih putova (katar mjehura, upala mokraćnih putova, pojave kamenaca u bubregu i mjehuru),
– ženskih bolesti (neredovitih menstruacija kao i kupki kojima jačamo ženske organe),
– bolesti štitnjače (kod poremećaja rada štitnjače ili kod oteklina na vratu),
– kod kroničnih srčanih bolesti te za jačanje srca,
– kod nervne slabosti ili nadraženosti,
– za liječenje gihta i kašlja,
– liječenja starih zagnojenih rana i sl.

Čaj: uzima se jedna čajna žličica usitnjenog svježeg korijena ili jedna čajna žličica suhog korijena, prelije se sa 2 dl vruće vode. Poklopi se, pusti se odstajati pola sata te se tako pripravljen čaj procijedi. Pije se dvije do tri šalice čaja na dan, svako malo po gutljaj.

Ekstrakt od korijena: dva grama usitnjenog korijena moči se 24 sata te se procijedi. Pije se dva do tri puta na dan po jedan dl.

Rakija od korijena: 200 grama sitno naribanog korijena moči se dva tjedna u rakiji te se procijedi. Uzima se po jedna rakijska čašica kod želučanih grčeva, grčeva u crijevima, slabe probave i slabog apetita.

Tinktura vinska: 3 grama usitnjenog korijena moči se desetak dana u vinu te se procijedi. Uzima se dvije do tri čašice na dan kao diuretik, digestiv i depurativ.

Ljupčac se češće koristi kao začin u kulinarstvu, nego li u ljekovite svrhe. Posebno je dobar i cijenjen začin mesnim juhama, umacima, raguima i roladama. Mladi listovi koriste se kao začin salatama i povrću. Ako se list kuha u vinskom octu zajedno s medom te se grgljanjem ispire grlo, pomaže kod upale grla.

Kontraindikacije: ako se uzima u propisanim dozama neće biti nikakvih problema. Ne bi ga trebale uzimati trudnice jer povećava prokrvljenost u trbuhu, a to nije dobro za to stanje.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.