Tušt, ljekoviti korov

806

Tušt (Portulaca oleracea, L.) je niska, najčešće po zemlji prilegnuta i razgranata jednogodišnja biljka. Stabljika je okrugla, mesnata i sočna, svjetlo zelene ili crvenkaste boje i do 30cm duga.

Listovi su mesnati i sočni, 1-2 cm dugi sjajni i glatki, svjetlozeleni i jajoliki. Cvjetovi su sitni žućkasti i zvjezdasti, otvoreni samo u prijepodnevnim satima. Potiče iz Azije. Može se sresti kao uzgajana biljka, ili samonikla kao korov. Kao samonikla raste uz kuće i putove, na osunčanim mjestima, kao korov po vrtovima i vinogradima, osobito na pjeskovitom i plodnom tlu. Uspijeva samo do 800 m nadmorske visine.

Veoma brzo raste i već nakon 3-4 tjedna se može brati. Što ga više berete, više se razraste. U našim južnim krajevima tušt je ljeti omiljen u salatama. To je biljka blagoga kiselkasto-slanog okusa, aromatičan je, a koristi se na razne načine, od pripreme svježih sirovih salata do kiseljenja u octu. U Njemačkoj i Engleskoj tušt se tradicionalno koristi ukiseljen za zimnicu, kao pikantan začin dodaje se raznim jelima, i to uvijek svjež, jer sušenjem gubi svoju vrijednost

Tušt sadrži veliku količinu antioksidansa a najbolji je biljni izvor omega -3 masnih kiselina. Naime, sadrži alfa-linolensku kiselinu koju ubrajamo u grupu omega-3 masnih kiselina i značajna je za je za rast i razvoj organizma, regulira razinu kolesterola i sprječava bolesti srca i krvotoka. U sebi ima još i fenilalanin, triptofan i biofenole koji su djelotvorni u vezivanju slobodnih radikala u organizmu i time štite od mnogobrojnih bolesti.

Biljka je bogata vitaminom C a sadrži i nešto manje količine vitamina A, B i E, minerala i elemenata u tragovima magnezija, kalcija, kalija, željeza, cinka, kao i alkaloida, flavonoida, kumarina, saponina, glutaminske kiseline, oksalne kiseline sterin beta-sitosterol i sluzavu tvar.

Omega-3 masna kiselina je značajna za rast i razvoj organizma, štiti stanične opne, regulira razinu kolesterola i sprječava bolesti srca i krvotoka. Preporuča se jesti sirov i svjež, a ako se kuha onda samo vrlo kratko u vreloj vodi ili kratko prodinsta na maslacu. Zbog sluzave tvari koju sadrži, preporuča ga se protiv žgaravice, gastritisa, ali i zatvora. U narodnoj medicini pripisuju mu se i brojna druga svojstva, kao na primjer da djeluje antibakterijski, kao čistač krvi i diuretik, a navodno pomaže i kod kašlja, temperature, upale desni, hemoroida, proljetnog umora, slabosti bubrega, arterioskleroze, glavobolje i oboljenja živaca. Što bi stručnjaci rekli, ova je biljka prirodni antihelmetik, antipiretik, antiskorbut, depurativ, dermetik, diuretik, laksativ, regulator, roborans, tonikum i vermifug.

U kulinarstvu jestivo je sve osim korijena. Koriste se mladi sočni listovi i izdanci visine 3-5 cm. Ubrane izdanke odvojiti od tvrdih stabljika. U prehrani se koristi za pripremu salata, juha, variva, đuveča, u tijestu za palačinke ili kao hrskavi začin u salatama. Kuha se najviše do 15 minuta, kuhanjem oslobađa sluz koja blago zgušnjava juhe i daje im kremast izgled. Pogodan je i za kiseljenje, ali ne i za sušenje. U svježim salatama lijepo se slaže s krastavcem i rajčicom, krumpirom, graškom i bijelim lukom, dinjama i breskvama. Služi se i kao prilog za začinjena jela od mesa ili ribe.

Neumjerena uporaba ima negativno učinak na organizam. Oksalna kiselina opterećuje bubrege, glikozidi djeluju na srce.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.