Plavi eukaliptus

319

Od druge polovice 19. stoljeća plavi eukaliptus počeo se uzgajati u Europi radi isušivanja barovitih krajeva što se provodilo u svrhu suzbijanja malarije.

Izvor: Wikipedia

Odabran je kao vrsta koja svojom intenzivnom transpiracijom lišćem upija iz zemlje veliku količinu vode. Osim toga, korisno je i isparavanje eteričnog ulja kroz lišće za ljetnih vrućina jer djeluje kao repelent. Pretpostavlja se da komarci bježe od neugodnog mirisa. Služi i za obranu od drugih kukaca.

Plavi eukaliptus porijeklom je iz Tasmanije i jugoistočne Australije. Eukaliptusi se uzgajaju u zemljama s blagom klimom. U nekim se zemljama vrši pošumljavanje eukaliptusima na velikom površinama. U Europi je prvi pokušaj uzgoja plavog eukaliptusa započeo sredinom 19. stoljeća. Kod nas su prvi pokušaji pošumljavanja eukaliptusima izvršeni već 1868. godine. Sad se eukaliptusi mjestimično uzgajaju u našim primorskim krajevima. Na Lokrumu i pored Dubrovnika postoji zbirka eukaliptusa.

Jedna je od najbrže rastućih vrsta. Zimzeleno je stablo koje čine vitke i zaobljene krošnje, a izraste do 70 i više metara. Žilje je snažno razvijeno, a srčanica prodire duboko u tlo. Lišće na mladim biljkama, izdancima iz panja i korijena razlikuje se od onog na starijim biljkama. Juvenilni listovi dugački su od 8 do 16 cm, široki od 4 do 5 cm, na starijim biljkama dugački su od 10 do 20 cm (ponekad i 30 cm) i široki 2 cm (rjeđe 3 cm), a peteljka je dugačka od 3 do 4 cm. Juvenilni su listovi široki, plavičasto-sivi, prekriveni voštanim filmom i smješteni nasuprotno.

Listovi su na starijim biljkama uski, srpoliki, sjajni, izrazite zelene boje i smješteni naizmjenično. Prije otpadanja listovi su ružičasti ili narančasti do crveni. Dvospolni su cvjetovi oko 5 cm široki. Latice su potpuno srasle u šiljasti, gotovo drvenasti poklopac. Prašnici su brojni. Cvjetovi obilno proizvode nektar, a cvjetanje traje od studenog do travnja. Plodovi su tobolci oblika čašica, na kratkim, debelim stapkama, oko 1,5 cm dugački i oko 2 cm široki. Unutar njih nalazi se od 3 do 5 pretinaca. Svaki pretinac sadrži 2 fertilne i do 10 sterilnih sjemenki. Sjemenke su nepravilno eliptične, od 2 do 3 mm dugačke i crne. Dozrijevaju oko 11 mjeseci nakon cvjetanja.

U ljekovite svrhe koriste se listovi eukaliptusa iz kojih se pridobiva ulje koje je vrlo važan ljekoviti sastojak. Eukaliptusovo lišće sadrži od 1,5 do 3,5 % eteričnog ulja, kiselina, derivata, gorkih tvari, tanina, smole, voska i drugih tvari. Glavni sastojak eteričnog ulja je eukaliptol u kojem ima od 60 do 80 % cineola. Sadrži i flavonoide, monoterpene i seskviterpene, alkaloide i niz drugih spojeva.

U medicini se eukaliptus upotrebljava od 1865. godine. Lišće se koristi protiv prehlada, reumatizma, bolesti mjehura te kao želučano i crijevno sredstvo, protiv malarije, glavobolje i kao sredstvo za dezinfekciju. U obliku različitih čajnih mješavina i različitih lijekova koristi za liječenje bronhitisa i astme, glavobolje i za masažu prsa. Daje se i protiv kataralnih oboljenja urogenitalnih organa.

Flavonoidi u eukaliptusu snižavaju šećer u krvi. Ubrzava se krvotok što djeluje na ublažavanje bolova u mišićima. Glavna je upotreba eteričnog ulja u kojem je cineol glavni antiseptički sastojak. Eukaliptusovo ulje upotrebljava se za izradu pastila i eukaliptusovih bombona koji imaju antiseptično djelovanje. Kao antiseptik ima primjenu i u kozmetici i za izradu preparata za njegu usta i zubiju.

Eterično eukaliptusovo ulje sastavni je dio brojnih lijekova, prvenstveno protiv kašlja, bronhitisa i astme, zatim ždrijela, tuberkuloze pluća, upale uha, grla, nosa, promuklosti, opekotina, starenja i drugih poteš- koća. Postoje navodi da je lista lijekova od eukaliptusova ulja gotovo nepregledna, bilo za utrljavanje, ublažavanje bolova izazvanih reumom ili glavoboljom.

Koristi se za inhalaciju u slučaju prehlade i drugih bolesti vezanih uz dišne puteve. Koristi se i za liječenje porezotina, rana i opeklina. Zbog prisustva eukaptola u eteričnom ulju moguće je njegovo antiseptičko djelovanje s mogućnošću utjecaja na zasićenost krvi.

Izvor: Časopis Hrvatske Šume

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.