Sve o uzgoju batata

Prema petogodišnjim istraživanjima, batat se može uzgajati u kontinentalnom i mediteranskom dijelu Hrvatske. Najbolje prinose daje na ocjeditim pjeskovito-ilovastim tlima i slabo skeletnim tlima (Primorje i Dalmacija).

Kiselost tla, pH vrijednost, treba biti oko 6. Za uzgoj batata potrebno je 3 – 4 mjeseca bez mraza. Osnovna obrada tla treba biti do 40 cm dubine u jesenskoj pripremi. U proljeće treba zatvoriti brazdu, obaviti pripremu za formiranje gredica i postavljanje PE filma: crnog u kontinentalnom dijelu, a bijelog u mediteranskom dijelu Hrvatske. Istovremeno s polaganjem PE filma postavlja se i sustav za navodnjavanje kapanjem. Na blago nagnutim terenima preporučuje se uporaba PE filma širine 120 cm i izrada niskih gredica (kao za krastavce), a na ravnim terenima uporaba PE filma širine 140 – 150 cm i izrada visokih gredica (kao za jagode).

Najsigurnija, najtočnija i najracionalnija gnojidba odredit će se iz analize tla. U proljetnoj pripremi tlo se gnoji mineralnim gnojivom, i to s 50 kg N, 100 kg P O i 150 kg K O po jednom hektaru. Ne treba smetnuti s uma da batat traži slabiju gnojidbu nego većina povrtnih kultura. Gnojidba ovisi o prethodnoj kulturi i o rezultatima kemijske analize tla. Na loše strukturiranim tlima moguća je i uporaba stajnjaka ili komposta.

Batat se uzgaja iz presadnica. Sade se u polje oko 15. svibnja u kontinentalnom dijelu, te oko 15. travnja u mediteranskom dijelu Hrvatske, uz uvjet da je temperatura tla viša od 10 °C. Sadi se ručno ili strojno sadilicama. Presadnice se najčešće sade na 120 x 30 – 40 cm
razmaka. Time se postiže sklop od 20 000 do 27 000 biljaka po hektaru.

Sadi se na uzdignute gredice uz uporabu PE filma. Pri ručnoj sadnji, nakon postavljanja PE filma, potrebno je izbušiti sadna mjesta i pri tome paziti da se ne oštete postavljene cijevi za navodnjavanje. U plodosmjeni batat se sadi na istoj parceli nakon četiri godine. Biljke je potrebno navodnjavati odmah nakon presađivanja i idućih 7 – 10 dana. Kasnije, tijekom uzgoja navodnjavati treba vrlo oprezno, samo ako prijete jake suše, jer prevelika količina vode u zoni korijena znatno smanjuje prinos.

Korijen batata osjetljiv je na primjenu zemljišnih herbicida te se njihova primjena ne preporučuje. Ako je potrebno, korovi se mogu ukloniti ručno, i to prije potpunog zatvaranja redova, a ne preporučuje se uklanjanje korova u poodmakloj fazi vegetacije.

Neki zemljišni štetnici, primjerice žičnjaci i grčice mogu napraviti djelomična oštećenja, koja pak utječu na kvalitetu korjenova. Stoga, pri odabiru parcele treba obratiti pozornost na brojnost štetnih kukaca u tlu i izbjegavati parcele s prekomjernim brojem ličinki zemljišnih štetnika.

Štete na listovima batata mogu napraviti gusjenice slakova ljiljka. Raspon krila leptira doseže do 13 cm. Ženka ljiljka odloži do 200 jaja, i to pojedinačno na naličje lista. Jaja su ovalna, sjajna, veličine 1,0 x 1,3 mm, najprije plavo-zelena, a kasnije žuto-zelena. Gusjenice su 10 cm duge, živih boja, s karakterističnim rogom na zatku. Hrane se lišćem i korijenom batata.

Gljivična oboljenja ne predstavljaju opasnost za uzgoj batata te preventivna zaštita nije prijeko potrebna. Određene štete mogu prouzro ti puževi, poljski miševi i voluharice, osobito ako se odgađa početak vađenja.