Ponašanje prasadi i krmače tijekom dojenja

Njihova se povezanost sastoji od velikog broja znakova. Najvažnije su glasovne poruke, pokreti i geste, a važnu ulogu imaju i vizualni i kemijski znakovi.

Prije nadolaženja mlijeka, krmača znakovitim roktanjem oglašava nadolazeće sisanje, provjerava jesu li svi praščići okupljeni oko vimena i jesu li pronašli mjesto uz svoju bradavicu. Praščići i procesu sisanja imaju razvojne stupnjeve: natjecanje za bradavicu, masiranje bradavica, sporo sisanje, brzo sisanje i vraćanje masiranju bradavica. U borbi za bradavice u prvim danima života teže prase dođe do bolje bradavice, ali daljnja regulacija mlijeka ovisi o tome jeli prase dovoljno potaklo bradavicu. Masiranjem vimena brže se oslobađa mlijeko jer se u organizmu krmače oslobađa hormon oxitocin, koji uvjetuje lučenje mlijeka. Intenzitet roktanja krmače sustavno je povezan sa stupnjem sisanja, naročito u prvim danima života. Stariji prašćići započinju komunikaciju s majkom glasovnim porukama, tjelesnim dodirom i gestama masiranja vimena, a radi izazivanja nadolaženja mlijeka i sisanja.

Svinja je poznata kao izrazito socijalna, odnosno društvena domaća životinja. Stoga, posebice u intenzivnom uzgoju treba poznavati i DRUŠTVENO, odnosno socijalno ponašanje svinja.

Razvoj socijalne dominacije u svinje počinje vrlo rano. Tako se praščići bore za sise, netom nakon rođenja. Pri velikoj prenapučenosti, naročito je izražena socijalna dominacija. Često na liniju klanja iz depoa dolaze svinje redosljedom, onako kako su zajednički živjele u skupini tijekom tehnološkog procesa u nastambi, premda su pri istovaru u klaonici bile raštrkane. No, u “smrt” odlaze zajedno.Osim načina držanja, na društvenu hijerarhiju utječu starost, težina, spol, i narav životinje. Maksimalna veličina skupine, u kojoj još postoji mogućnost pojedinačnog raspoznavanja u svinja je 20-30 jedinki.

Mužjaci obično dominiraju nad ženkama, a odrasle jedinke dominiraju nad mladima. Svinje su borbene i u borbi se grizu i pokazuju agresivnost. Majke u dojnom razdoblju pokazuju agresivnost, štiteći mladunčad.

Svinje, kao i druge životinje, međusobno komuniciraju i prenose svoj socijalni status, koordinaciju pojedinih aktivnosti (početak sisanja praščića), upozoravaju na pojavu opasnosti, na pravilnu orijentaciju, na početak spolne aktivnosti i dr. Dobar ili loš postupak čovjeka sa svinjama direktno utječe na krajnji rezultat proizvodnje. Svi poremećaji u životu svinje negativno se odražavaju na njezin napredak.