Srna je najaktivnija u zoru i predvečerje

Od kasne jeseni do kraja zime srne su u obiteljskim grupama ili u stadima koja mogu migrirati, ali ne prelaze velike udaljenosti.

Srndaći ostalo vrijeme redovito nadgledaju i obilježavaju svoj teritorij izlučevinama iz čeonih žlijezda i žlijezda smještenih ispod skočnih zglobova i među papcima te u pravilu izbjegavaju kročiti na teritorij drugih srndaća.

Kada su mirne, srne se kreću hodom ili kasom, u opasnosti mogu skakati od 4 do 7 m u daljinu te od 1,5 do 2 m uvis. Trče brže od vuka i risa, oko 60 km/h, ali nisu u stanju dugo trčati pa nakon trka kruže ne bi li zbunile predatora. Otežano se kreću po dubljem snježnom pokrovu i zato nastoje koristiti puteve po kojima su se kretali predatori. Klizava ledena kora predstavlja im veliku opasnost. Plivaju dobro, ali sporo.

Srne se glasaju raznim glasovima. Lane piskutanjem priziva srnu. Srneća divljač siktanjem izražava agresiju i uzbuđenje, a zvuk nalik lavežu znači da je životinja uznemirena. Cvile ranjene ili uhvaćene životinje. Srndaći se glasaju baukanjem kada proglašavaju teritorij svojim. Zvukove toptanja papcima srne stvaraju kada su uznemirene i u opasnosti.

Hrane se velikim brojem biljnih vrsta koje su lako probavljive i s visokim sadržajem vode. Izbor ovisi i o mjestu na kojem obitavaju, dostupnosti i dobu godine, a najraznovrsniji je ljeti. Prednost imaju izbojci, tj. dijelovi s malim sadržajem vlakana i s visokim udjelom minerala i vitamina. Tvrde, odrvenjele dijelove i biljke koje sadrže toksine izbjegavaju.

U jesen se hrane šumskim sjemenjem i plodovima te tako pohranjuju energiju za zimu. Na obrađenim poljima nalaze sijeno ili ostatke kukuruza ili lucerne. U vrijeme dobrog uroda jedu žir, bukvicu i druge plodove koje nalaze ispod snijega koji prekapaju nogama. Ponekad jedu gljive. Hranu brzo probavljaju i zato često jedu.

Glavni predator im je vuk, lisica u manjoj mjeri, rijetko ih napadne smeđi medvjed, a opasnost im mogu predstavljati i psi lutalice. Zimi su lakši plijen jer se teže kreću. Osim lova, predmet su krivolova, a ponekad stradavaju od prometala. Lanad napadaju lisice, divlje mačke, kune i divlje svinje.

Nježnog i ljupkog izgleda, srne su odavno utkane u razne vidove umjetnosti, no titulu svjetske slave nosi lane iz dječje literature. Bambi je nastao pod perom strastvenog austrijskog lovca Felixa Saltena 1923. godine. Mladunče srne kasnije je u Disneyevoj produkciji prikazano u liku bjelorepog jelena, lat. Odocoileus virginianus, koji je prirodno rasprostranjen po Amerikama.