Pomlađivanje maslina

3396

Postoji više načina pomlađivanja stabala masline među kojima su pomlađivanje iz grane, iz račvišta, iz debla, iz panja i iz guke.

Pomlađivanje iz grana

Glavne grane prepile se na određenoj visini, one uspravne na istoj razini, one položene na istoj dužini. Pogrješno je jednu granu otpiliti na 200 cm, a onu do nje na 150 cm. Još veća pogrješka ja ako to učinimo na dvije sestrinske grane (grana iz istog izvora). Kraća grana zaostaje u rastu, prostor zauzima ona duža. Pomlađivanje iz grana je prigoda da buduće stablo oslobodimo suvišnog drva, pa zato prekobrojne grane valja otpiliti posve, a broj novih grana ograničiti i rasporediti za optimalno korištenje prostora.

Iz račvišta

Provodi se kad je mjesto račvanja nisko, krošnja visoka, a glavne grane tanke, prekobrojne i ogoljele. Suvišne grane valja otpiliti u samom račvištu, ostale skratiti na 30-40 cm od mjesta račvanja.

Iz debla

Provodi se kad je deblo zdravo, račvište visoko, glavne grane oštećene, ogoljele, isprepletene, a stablo prešlo fazu rodnosti. U ovom slučaju najčešća grješka je visina presijecanja debla. Najnormalnije je da bude tik ispod račvanja glavnih grana. No ako taj dio nije pogodan (zdrav), može se spuštati do pogodnijega, ali nikako ispod 40 cm od tla. Stablo prepiljeno nisko ne tjera nove mladice iz debla, nego iz panja, pa ovaj dio debla umire i valja ga posve otpiliti. Optimalna visina presijecanja je 70-100 cm od tla. Iz ostatka debla šiknut će prava šuma novih mladica.

Ovdje nastaju dvije pogreške – veći broj mladica od potrebnog i slabi ili pogrešan položaj pojedinih mladica. Broj novih mladica ovisi o promjeru debla, snazi bivšeg stabla (korijenov sustav), sorti i, dakako, o uzgojnom obliku koji je maslinar namijenio. U prijašnjoj praksi bilo je uobičajeno ostaviti tri-četiri glavne grane, ostale ukloniti. No, pokazalo se da tri-četiri grane za kratko vrijeme porastu tri-četiri metra, stvore krošnju na vrhu, u donjem dijelu ostaju gole. Time se problem vraća na početak. Zato danas preporučamo ostaviti više grana. Time postižemo njihov jednakomjeran razvoj i zadržavamo nižu krošnju.

Postupak za odabir novih grana je sljedeći: prve godine ostave se sve nove mladice na vijencu-presjeku debla. Druge godine uklone se nepotrebni dvojnici i one mladice koje je i samo stablo odbacilo. Treće godine ostave se mladice koje svojim položajem i razvojem čine već osnovicu buduće krošnje. Položaj novih mladica mora biti ‘’prirodan’’, tj. jedna grana ne smije konkurirati susjednoj. To se događa kad mladice rastu jedna nad drugom. Ona gornja po svom položaju treba postati ‘’glavna’’, ali joj to ne dopušta ona donja koja je bliža izvoru napajanja (korijenu) pa je u razvoju koči. Zato ovu donju valja na vrijeme odrezati.

Iz panja

To je presijecanje stabla u razini tla. Obavlja ga čovjek, a kod nas još više vatra. U posljednjih 40 godina stotine tisuća stabala masline uništene su u požarima koji su harali na obali i otocima.
Pogreške se javljaju u ‘’odgoju’’ mladih izdanaka-budućeg stabla. Prepuštena sebi, maslina će od mnoštva izdanaka izabrati dio koji će prerasti u stabla. No taj izbor ne ide u korist čovjeku. Maslina ima glavni cilj produljiti život drvu, rod je sporedni cilj. Zato u malom prostoru odgaja veći broj djece koja u takvoj postavi nikad ne postaju stabla. Osim toga, ona ne može uništiti suvišnu djecu. To radi čovjek. Ako je panj jedinstven (promjer do 50 cm), ostave se tri grane svaka na glavnoj žili i odgajaju kao stablo. Ako panj nije jedinstven, može se ostaviti četiri-pet novih grana-izdanakakoji su na glavnim žilama. Izdanci moraju biti jedan do drugog-uokrug, ne jedan nad drugim. Prve godine ostave se svi izdanci, druge godine njih 10-20, a treće konačan broj. Najčešća pogrješka je prekobrojnost i slab raspored izdanaka. Prekobrojni izdanci ne služe ničemu, nikad neće postati stabla, stalna su smetnja i zato ih valja ukloniti.

Iz guke

Ovaj postupak obavlja čovjek, priroda to radi djelomice i pogrešno. To je ujedno i najteži način obnove stabla, a provodi se na stablima koja su stara stotinu ili više stotina godina i kojima je sredina panja istrunula. Posao je težak i složen, pa ima i više pogrešaka: ostavljanje mrtvog drva u tlu, pogrješan odabir korijenja koji će napajati buduće stablo, broj izdanaka veći od potrebnog, nikakav ili pogrješan kut rasta budućeg stabla. Sva stabla uništena vatrom, a ostavljena samoobnovi, ‘’boluju’’ od navedenih mana. Postupak obnove i odgoja novih stabala jednak je onom iz panja uz male dopune.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.