Masline su u Crnoj Gori brale samo žene

59

Vidjeli smo kako je sad već i znanstveno dokazano da je Maslina odavno dio našeg krajolika. Onog morskog, uzmorskog i primorskog. Eto, u novije vrijeme čak i zagorskog, gdje se sve više udomaćuje. Ovo pišem jer sam u literaturi pronašao jedan lijepi rad kolegice Geci o maslinarstvu u Ulcinju. Rad je izuzetno zanimljiv i svakako ga preporučam onima kojih tema više zanima….

Ulcinjske priče

Tako imamo sakupljena kazivanja o, kako rekosmo maslinarstvu u Ulcinju u 20. stoljeću. Prvo što se naglašava je to, kako poljoprivredne aktivnosti nakon II. Svjetskog rata, pa tako i maslinarstvo, nisu doživjele kolektivizaciiju, nego su nastavile kao privatna obiteljska djelatnost. Recimo, godine 1974. bilo je 1413 kućanstava koja su imala masline. Bitno je naglasiti da se u to vrijeme, pa kako bi rekli, donedavno, radilo o većim, proširenim domaćinstvima gdje su živjele i do tri generacije, a poslove su dogovorno organizirala braća iz istog domaćinstva. Naravno da u svemu tome postoje i nijanse. O raširenosti maslina govori nam i podatak da su neke obitelji imale i do 8 buljuka maslina. Jedan je buljuk 100 korijena maslina. Meni je ovdje zanimljiv ovaj podatak o značenju buljuka. Znači – korijen. Korijen masline je stalan. Samo stablo je podložno promjenama. I sječi, i pomlađivanju i vatri. A korijen je itekako stalniji. Moram priznati da sam ovako nešto prvi put ćuo. Kažu da su neki imali i do 1000 korijena maslina, tj. stabala, što je značilo i veliko bogatstvo i dobre prihode.

Kako se čini, cijeli proces oko maslina bio je itekako dobro organiziran. Zapisano je da se prije, znači, kroz 20. stoljeće, puno i intenzivno radilo u maslinicima. Svi su u posao bili uključeni i točno su se znali poslovi svakog člana zajednice. Tako su djeca i žene brali, konzervirali i prodavali masline. Muškarci su se pak bavili radovima u masliniku, nošenjem maslina na preradu, te prodavanjem ulja izvan samog Ulcinja. Sama je berba znala trajati od listopada pa čak do veljače ili ožujka. No, radova je u masliniku bilo tijekom cijele godine. Tako se rezalo, kosilo travu, čak vodilo ovce u maslinik da pasu i gnoje, a svake treće godine su gnojili masline oko stabala. Uz to, radili su i murije, niske kamene suhozide, koji su diljem Mediterana spomenici ljudskom trudu i koji me uvijek i svugdje oduševe jer govore o upornosti i snazi ljudi.

Ulomak iz novog broja časopisa Maslinar br. 79

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.