Više ribe, više zdravlja…

Eskimi iz zapadnog Grenlanda vjerojatno su među najzdravijim ljudima na Zemlji. Oni imaju daleko manje kolesterola u svojoj krvi nego mi i pate od svega desetine srčanih bolesti.

Povišen krvni tlak je rijedak, kao što je i prekomjerna tjelesna težina i reumatoidni artritis, a dijabetes je praktički nepoznat. Danas znamo da objašnjenje te situacije leži u mesu iz mora. Ono je vjerojatno najbolja prevencija srčanog udara. Za ribe se ne zna da su glavni izvor jedne posebne vrste masnoća (omega-3 masne kiseline), koja ima dalekosežne učinke na metabolizam.

Znanstvenicima je poznato da riblja ulja snižavaju razine kolesterola i triglicerida, to jest masnoća u krvi, koje su povezane sa srčanim oboljenjima. Ta ulja mogu pomoći u sprečavanju stvaranja krvnih ugrušaka, glavnog uzroka srčanih udara, a mogu i usporiti razvoj ateroskleroze.

Istraživanja pokazuju da omega-3 masne kiseline mogu, također, sniziti krvni tlak, ublažiti kožna oboljenja, kao što je ekcem, i psorijaza i olakšati upalne bolesti, kao što je artritis. Masnoće iz jetre raznih riba bogate su vitaminima A i D (važnima za oči, kožu, zube i kosti). Riblje meso je bogato B vitaminima, posebno mijacinom i B6 vitaminom (važni u prevenciji oboljenja nervnog sustava). Osim toga, ribe pružaju minerale – fosfor, kalij, željezo, jod i selen.

Školjke, kao primjerice oštrige – kamenice, spadaju među prividno najbogatije izvore cinka, važnog za održavanje imuniteta, obrambenog sustava. Oštrige i druge školjke, škampi, kozice, konzervirane ribe, kao sardine, losos itd., bogati su izvori kalcija neophodnog za razvoj i jačanje kostiju. Konzumiranje riba može čak pomoći u prevenciji zubnog karijesa, jer morski plodovi sadrže i fluor. Dijetetičari znaju da su ribe i školjke dobri izvori i niskokaloričnih bjelančevina.

Većina morskih plodova ima malo kolesterola. Čak i oni koje se najviše okrivljuje – škampi, rakovi i jastozi – imaju po obroku manje kolesterola nego jedno jaje. Ti plodovi imaju malo i zasićenih masnoća, za koje se zna da mogu povećati količinu kolesterola u krvi. Između 11 i 27 posto od ukupnih masnoća u ribama je zasićeno, a u svinjetini je to 36 i u govedini 48 posto.

Ribe koje žive u hladnom i dubokom moru – losos, skuša, haringa, sardine – iznimno su bogate višestruko zasićenim masnoćama koje su izvanredna preventiva srčanih bolesti. Upravo plodovi mora obiluju tim vrijednim omega-3 masnim kiselinama.

Premda su i biljna ulja, bez sumnje, dobra u borbi protiv povećanog kolesterola, ipak riblja ulja su dva do pet puta moćnija u tom pogledu. Ona također čine krv “rjeđom” i otežavaju njezino zgrušavanje, a to je pozitivno za ljude koji su izloženi riziku srčanih bolesti.

Poznato je da omega-3 masne kiseline iz ribljih ulja snižavaju lipoproteine niske gustoće (“loš kolesterol”), a povisuju lipoproteine visoke gustoće (“dobar kolesterol”). Podaci za, na primjer, prosječnog Amerikanca govore da on još uvijek godišnje pojede samo 7 do 7.5 kilograma ribe, dok u isto vrijeme pohlepno pojede 70 kilograma mesa. Prosječni Japanac pojede četiri do šest puta više morskih plodova i značajno manje obolijeva od srčanih bolesti.