Patvorenje meda

Patvorenjem nazivamo namjerno mijenjanje sastava ili svojstva neke tvari koje nisu njezini prirodni sastojci. Pri tome se u osnovnu tvar stavljaju dodaci koji imaju svrhu poboljšati izgled ili druga svojstva. Kad govorimo o patvorenju hrane, pa i meda, dodaci bi trebali poboljšati izgled, okus, boju, miris, viskoznost i druga organoleptička svojstva.

Kod meda razlikujemo “pozitivno” patvorenje kad želimo obogatiti med dodavanjem i umješavanjem peluda, propolisa, matične mliječi, sokova ljekovitog bilja, orašastih plodova i drugih prehrambenih sastojaka kojima želimo podići njegovu ljekovitost, okus i izgled kako bi dobili proizvod s dodanom vrijednošću.

Negativnim patvorenjem mogli bi nazvati dodavanje drugih tvari čime postižemo veći volumen i posljedično profit. Osnovna svrha patvorenja meda je dodavanje jeftinijih, najčešće okusom slatkih tvari poput saharoze, glukozno fruktoznog sirupa, melase, škrobnog sirupa i sličnog. Ovime se povećava volumen i umanjuje kvaliteta meda iako su svi sastojci prehrambeni.

Med se može patvoriti uz pomoć pčela i bez njih. Uz pomoć pčela patvori se tako da se zajednice hrane većim količinama šećernog sirupa ili invertiranim šećerima koje one prenose u stanice saća, ali ih zbog velikih količina ne stignu enzimski obraditi. Tako se vrcanjem dobije mješavina pravog meda ili medljikovca s većim količinama saharoze i smanjenom količinom peludnih zrnaca.

Patvorenje bez pčela podrazumijeva umješavanje u med prethodno navedenih slatkih tvari. Vjerojatno postoje i recepture za proizvodnju “meda” bez pčela gdje bi se u određenim omjerima trebali miješati glukoza i fruktoza kao dva najzastupljenija šećera u prirodnom medu. Možda bi patvorenjem mogli nazvati i namjerno krivo deklariranje pakovina meda u odnosu na njegovo podrijetlo, što je zakonski propisano.