Vježbati kad obolimo ?!!

65

Redovna tjelovježba svakako će pomoći da se osjećamo dobro, da imamo dobar san, ali i da steknemo sposobnost (mišićnu snagu i izdržljivost) potrčati i da, ukoliko zatreba, uhvatimo tramvaj ili vlak koji nam je pred nosom već krenuo.

Međutim, kod redovite tjelovježbe postoji jedna “kvaka”; kad ste već jednom u dobroj kondiciji, dobroj formi, teško je prekinuti, to jest teško je biti bez redovnog treninga. Dovoljno je da čovjek ostane samo nekoliko dana bez sportsko-rekreativne aktivnosti na koju je navikao pa da već primijeti da mu nešto nedostaje, da osjeti određeni nemir, potištenost, unutrašnji pritisak, nagon da se vrati toj aktivnosti. Možda će osjetiti da mu i najmanja stvar smeta ili će primijetiti i poremećaj sna. Takva će osoba, ako prekid aktivnosti podulje potraje, vjerojatno osjetiti i da je izvan forme i kondicije. Na primjer, studije su pokazale da već nakon 10 dana bez treninga trkači maratona gube više od 10 posto svoje izdržljivosti.

Nikada nemojte vježbati kad imate temperaturu. Za vrijeme tjelovježbe više od 70 posto vaše energije pretvara se u toplinu. Kad organizam ima povišenu temperaturu, srce mora, s ciljem da spriječi pregrijavanje tijela, pumpati velike količine krvi iz unutrašnjosti tijela prema koži gdje se onda ta toplina otpušta u okolinu. Međutim, ako za vrijeme temperature osoba još i vježba, srce mora pumpati dodatne količine krvi u mišiće kako bi ih snabdjelo s potrebnim kisikom. Rezultat toga može biti da – ako imate temperaturu – vaše srce mora raditi znatno napornije pa čak se možda i opasno naprezati kako bi zadržao daljnji porast temperature. Organizam za vrijeme temperature gubi dosta tekućine. To može dovesti do znatnog isušenja organizma (dehidracije). A trening za vrijeme kad je čovjek dehidriran može, ustvari, uzrokovati daljnji opasan porast temperature koji može imati neugodne i opasne posljedice (nesvjestica itd.).

U slučaju povišene temperature najbolji je savjet: leći u krevet. Povišena temperatura je način na koji organizam svladava napad bakterija i nakon što ih svlada omogućuje povratak u tenisice za trčanje ili u neku drugu sportsko-rekreativnu aktivnost. Valja istaknuti da, čak ako ste i potpuno zdravi, tjelesna se temperatura za vrijeme trčanja može povećati i do oko 38 stupnjeva. Takva temperatura već može uništiti potencijalno opasne bakterije, a možda i neke viruse-uzročnike prehlade.

Prehlada – Premda danas još uvijek nemamo djelotvornog lijeka protiv prehlade, ipak smo napravili određeni korak naprijed od vremena kad je engleski medicinski časopis “British Medical Journal” u jednom svom broju, prije 100 godina, šaleći se, objavio slijedeći “lijek” protiv prehlade: “Objesite šešir na zid, blizu podnožja svog kreveta. Tada legnite u krevet i pijte viski ili brendi sve dok ne vidite dva šešira”. Danas znamo da lagana prehlada (curenje iz nosa) ne predstavlja razlog da prekinete sa svojim treningom trčanja, pod uvjetom da istovremeno nemate bolove u mišićima.

Bolni mišići češće su skloni sportskim ozljedama za vrijeme sportske aktivnosti, a to vas onda, na vašu žalost, može lišiti treninga čak nekoliko tjedana. Međutim, prehlada uz koju je prisutna i povišena temperatura više je nego dovoljan razlog za prekid sportskih aktivnosti. Zašto? Zato što u takvoj situaciji postoji mogućnost da virus napadne srčani mišić i izazove vrlo ozbiljno i neugodno oboljenje miokarditis. Virusi mogu biti opasni pa je najbolje ne izazivati ih.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.