Obavijest proizvođačima krumpira

737

U tijeku su priprema za početak sadnje krumpira, odnosno neki proizvođači na laganijim zemljištima ovih dana započinju sadnjom ranijih sorata.

sjemenski krumpir

Kako najveći dio potreba za sjemenskim krumpirom naša zemlja podmiruje uvozom, uglavnom iz razvijenih europskih država (npr. Nizozemska, Njemačka, Belgija, Francuska, Luksemburg i dr.), ova spoznaja predstavlja značajan rizik za pojavu i širenje karantenske smeđe truleži gomolja krumpira (Ralstonia solanacearum) i drugih uzročnika bolesti uključujući uzročnika prstenaste truleži (Clavibacter). Iz tih razloga provodi se poseban program nadzora uzročnika smeđe truleži gomolja krumpira (Ralstonia solanacearum) od 2001. godine, te obuhvaća vizualne preglede i laboratorijske analize uzoraka sjemenskog i merkantilnog krumpira (NN 119/06, 89/08).

Program se vremenom proširivao, pa su pregledima i laboratorijskim analizama uključeni novi “domaćini”: rajčica, pelargonija i korovna vrsta Solanum dulcamara. Od 2009. se uzimaju i uzorci vode na navodnjavanje s površina na kojima se proizvode krumpir ili rajčica. Jednako tako, sva poljoprivredna gospodarstva koji proizvode, otkupljuju ili prikupljaju u skladišta s namjerom distribucije gomolje konzumnog krumpira moraju biti upisani u FITO-Upisnik (NN 54/07). Tijekom preuzimanja uvezenog sjemenskog krumpira i/ili prilikom naklijavanja valja redovito pregledavati njegovo zdravstveno stanje. Bakterija Ralstonia solanacearum je lokalno prisutna u nekim državama Europske Unije, pa se nalazi na A2 karantenskoj listi Europske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja (EPPO/OEPP). Za sprječavanje unošenja i širenja ove bakterijske bolesti potrebno je saditi isključivo zdravo i certificirano sjeme (sačuvati biljnu putovnicu kupljenog sjemenskog krumpira), poštivati odgovarajući plodored, pregledavati potencijalne domaćine u vegetaciji, izbjegavati zadržavanje površinske vode pri navodnjavanju.

Gledano izvana, gomolji mogu izgledati potpuno zdravo, jer sve promjene na njegovu vanjskom dijelu ovise o tome koliko se zaraza proširila unutar gomolja. Na presjeku se može posumnjati na bakterijsku bolest ako su provodni snopovi smeđe boje. Promjene u boji žilnog staničja mogu uzrokovati i neki drugi uzročnici (npr. Fusarium sp., Verticillium sp.), oštećenja od herbicida ili fiziološki poremećaji. Tipično za ovu bolest je pojava bakterijske sluzi. Oko pupka ili okaca gomolja se može primijetiti sluzavi iscjedak. Kada gomolj krumpira na čijem presjeku vidimo promjenu boje u zoni provodnih snopova stavimo u komoru sa visokom vlagom 24-48 sati, pojavit će se žućkasti iscjedak ako zaraza potječe od vrste Ralstonia solanacearum. Posadimo li zaražene gomolje oni često trunu u tlu ne dajući novu biljku. Sumnjive uzorke sa znakovima bolesti dostavljati bakteriološkom laboratoriju Zavoda za zaštitu bilja pri HCPHS-u.

Više pročitajte ovdje.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.