Tov janjadi

3933

Danas u svijetu postoje pasmine ovaca koje su selekcijom usmjerene za proizvodnju mesa. U njihovoj selekciji pozornost nije bila usmjerena samo na proizvodnju što većih količina mesa (povećanje dnevnih prirasta), nego i na popravljanje njegove kvalitete te reprodukcijskih svojstava (postizanje estrusa tijekom cijele godine).

ovce

U Republici Hrvatskoj, na području Dalmacije, Istre, Like i otoka, dominantni su uzgoji naših pasmina ovaca, tj. pramenki (paška, creska, rapska, istarska, lička). Njihova janjad se tovi i kolje s relativno manjim tjelesnim masama. U većini kontinentalnih područja (Slavonija, Baranja, Podravina i dr.) zastupljeni su uzgoji merinolandschafa (virtemberška ovca) i cigaje, kao i manji uzgoji safolka, texela, romanovske, ildefransa , njemačke crnoglave i dr. mesnatih pasmina, te brojni križanci s domaćim pasmina. Janjad mesnih pasmina ovaca ostvaruje, uz visoke dnevne priraste, i povoljnu konverziju hrane.

Ciljano se odabiru pasmine ovaca dobre prilagodljivosti na naše uvjete držanja, uz optimalno korištenje ponuđenih krmiva i adekvatnu proizvodnju mesa. Osim odabranoga genotipa, na tovna i klaonička svojstva janjadi, kao i na kvalitetu mesa, utječe i niz drugih čimbenika, primjerice, uvjeti smještaja i hranidba.

Tov janjadi na sisi

Kod toga načina tova mlada janjad siše svoje majke po volji. Količina mlijeka koju proizvode ovce uglavnom je nedostatna za intenzivan porast janjadi te se s prihranjivanjem janjadi, uvođenjem krmne smjese i sijena, počinje već nakon tri tjedna poslije janjenja. Tu vrstu tova janjadi treba promovirati zbog iskorištavanja kapaciteta porasta janjadi u tome razdoblju. Prosječna završna tjelesna masa janjadi tijekom razdoblja sisanja je oko 35-40 kg, a postignuti dnevni prirasti su 250-300 g.

Trajanje tova prosječno je 3,5 mjeseci. Randman trupa je oko 55%. Janjad naših primitivnih pasmina ovaca (pramenka i cigaja) slabije priraštaju, imaju manje dnevne priraste i tjelesne mase te ostvaruju lošiju konverziju hrane u odnosu na janjad plemenitih pasmina (teksel, safolk i dr.). Na proizvodne rezultate u tovu janjadi značajan utjecaj imaju pasmina, broj janjadi u leglu, spol te hranidba ovaca u zadnjoj trećini graviditeta i tijekom laktacije. Muška janjad u tovu ostvaruje do 10% veće priraste od ženske janjadi. Takav način tova vrlo je pogodan za naša obiteljska gospodarstva, jer se koncentrirana hrana može proizvoditi na vlastitim zemljišnim površinama. Na proizvodna svojstva janjadi utječe i mliječnost ovce (majke). U janjadi čije majke imaju manju mliječnost zabilježeni su i manji prirasti, a veći utrošak koncentrata.

Intenzivan tov odbijene janjadi (brzi tov)

Takav tov se provodi odmah po poluranome odbiću sisajuće janjadi. Tako je odbijena janjad, u dobi 60-70 dana, teška oko 20 kg. Janjad se intenzivno tovi kako bi dnevni prirasti janjadi bili veći od 300 g. Takav tov janjadi traje do završnih tjelesnih masa, oko 35-40 kg, ovisno o potrebama tržišta. Tjelesna masa janjadi ovisi o genetskome potencijalu pasmina ili njihovih križanaca (F1 generacija). Potrebe tržišta također uvjetuju završnu tjelesnu masu janjadi. U zadnje vrijeme na cijeni je nešto lakša janjad, koja u dobi 1,5 mjeseci dostiže masu 25-30 kg. Zbog toga, tov bi trebalo započeti nešto ranije, kada je janjad teška oko 12-15 kg, te ga skratiti na dva mjeseca.

Za takav način tova potreban je kvalitetan tovni materijal, kao i dobro uravnoteženi obroci. Mesne pasmine ovaca (janjadi) odlikuju se većom porodnom masom, intenzivnijim porastom, manjim utroškom hrane za kilogram prirasta (konverzijom) te kvalitetnijim trupom. U hranidbi tovne janjadi treba upotrebljavati kvalitetne krmne smjese (po mogućnosti peletirane ili briketirane) te sijeno leguminoza ili djetelinskotravnih smjesa, bogate potrebnim hranjivim tvarima. Ukoliko gospodarstvo ne rasploaže s peletiranom hranom, u tovu janjadi može se koristiti krmna smjesa od grubo mljevenih krmiva (fine čestice hrane mogu stvarati probleme zbog lijepljenja za vlažne nozdrve i ometanja normalnoga procesa disanja). Krmne smjese mogu imati različit sastav, ovisno o mogućnosti nabavke krmiva, ali trebaju sadržavati oko 18% sirovih bjelančevina.

 

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.