Utjecaj hranidbe na kvalitetu mlijeka ovaca

Kao i za sve ostale mliječne preživače laktacijska krivulja mliječnih ovaca, kako u pogledu proizvedenog mlijeka tako i sastav mlijeka, uvjetovana je glavnim čimbenicima, koji uključuju pasminu, fazu laktacije, sustav mužnje i naravno hranidbu.

Uz to se mora imati na umu da su mlijeko i sastav mlijeka, masti, bjelančevine, kazein i proteini u serumu, ali ne i laktoza, negativno povezani. Ova činjenica, općenito se pojavljuje kao rezultat u poboljšanim načinima upravljanja stadom.

Kao posljedica toga potrebno je pronaći ravnotežu između proizvodnih praksi koje će povećati količinu mlijeka i onih koje poboljšavaju sastav mlijeka; dok je financijska dobit rezultat kombinacije cijena povezanih i s količinama i s kvalitativnim osobina mlijeka.

Kako se ovčje mlijeko uglavnom koristi za izradu sira, važno je obratiti pažnju na masnoću i sadržaj bjelančevina jer ti parametri, koji se rutinski mjere, mogu precizno predvidjeti prinos sira. Zapravo, glavni ciljevi uzgajivača mliječnih ovaca su: povećanje ukupne količine dobivene suhe tvari mlijeka (količina sira); ujednačenost sastava dobivenog mlijeka tijekom cijele godine i kontrola omjera masti i proteina mlijeka, kako bi se osigurala adekvatna masnoća sir za proizvodne procese i svojstva zrenja.

Dakle, primarno i dugoročno cilj uzgajivača je poboljšati laktacijsku vrijednost svojih ovaca kako u količini proizvedenog mlijeka tako i u sastavu mlijeka. Kao i kod oplemenjivanja izrazito mliječnih pasmina (npr. Lacaune), cilj održavanja sastava mlijeka došao je tek nakon uspješnog poboljšanja količina dobivenog mlijeka. Laktacijska vrijednost ovaca vrlo se razlikuju između pojedinih pasmina, te su zabilježene velike razlike u prinosu mlijeka, sastavu mlijeka i u kinetici tijekom cijele laktacije među pasminama.

Međutim, te razlike mogu biti posljedica velike raznolikošću proizvodnih sustava. Konkretno, većina mliječnih sustava proizvodnje kod ovaca uključuju kraća razdoblje sisanja janjadi (3-5 tjedana) i nakon odbića, dugo razdoblje mužnje (4-8 mjeseci), ali »sisanje i mužnja« može se pojaviti i istovremeno tijekom prva dva mjeseca laktacije kod nekih pasmina.

Što se tiče sastava mlijeka, primjećuju se najmanje vrijednosti masti, proteina i kazeina tijekom ovog razdoblje sisanja i mužnje ili neposredno nakon odbića, s njihovim porastom tijekom sezone mužnje. Intenzitet raste pojedinih komponenti u sastavu mlijeka uglavnom je uvjetovan pasminom i razinom proizvodnje. Bez obzira na utjecaj gore navedenih faktora, o hranidba ovca ovisi moduliranje i količina i sastava ovčjeg mlijeka.