Posavska guska

Sve današnje europske pasmine domaće guske nastale su udomaćivanjem i selekcijom sive guske (Anser anser), koja je autohtona gnjezdarica i za Hrvatsku, dakle, guska je, uz patku, jedina izvorna hrvatska vrsta peradi.

Uzgoj gusaka na tlu Hrvatske datira od samih početaka civilizacijskog udomaćivanja guske, a intenzivnije se guščarstvo prvenstveno razvija za vrijeme Rimskog carstva uz velike rijeke: Dunav, Dravu i Savu te njihove pritoke.Osnova uzgoja je vrlo stara populacija udomaćenih gusaka, u okviru koje su se izdvojile populacije dunavske, dravske i posavske guske. Posavska guska proširena je uz rijeku Savu, na području Zagreba, Banovine, Posavine i Slavonije te uz pritoke rijeke Save.To je stara hrvatska izvorna pasmina gusaka koja se tradicionalno ekstenzivno uzgaja na prostranim poplavnim posavskim pašnjacima.

Fenotipski je slična divljoj guski, od koje je nastala, a vjerojatno se i naknadno križala bez osmišljenog uzgojnog programa. Na području Posavine prepoznatljivi su neki tradicionalni proizvodi posavske guske: cijela dimljena guska, guščje perje, guščje krzno, guščja mast i čvarci te specijaliteti: pečena guska s kestenima, pečena guska s mlincima, salata od guščjih jetara i brojni drugi. O uzgojnoj povijesti i osobinama posavske guske vrlo je malo podataka, jer sustavno istraživanje nikada nije provedeno, a populacija se drastično smanjuje uz veliku opasnost nestanka.

Glava je relativno mala u odnosu na tijelo, duljine s kljunom 15 cm i visine 6 cm. Kod nekih je primjeraka prisutna kukmica, smještena na kraju tjemena. Kljun je narančastocrvene boje trokutastog oblika širine u korijenu 4 cm i duljine 6 cm.

Gornji je dio kljuna na kraju malo zaobljen i blijedoroza obojen. Lice može biti golo ili operjano. Vrat je prilično jak, okomito nošen, duljine do 40 cm, kod mužjaka do 10% dulji. Prsa su lijepo razvijena i poluokruglo zaobljena.Tijelo je kratko, zdepasto i prilično čvrsto, mase 3-6 kg, ovisno o načinu uzgoja, a u stražnjem dijelu šireg jajolikog oblika. Kod starijih
ženki na trbušnom dijelu nalazi se kobilica smještena između nogu koja je kod starijih mužjaka jedva naznačena.

Ukupna je duljina tijela ženke do 120 cm, a mužjaka do 130. Leđa su u ramenima prilično široka. Rep je smješten neznatno iznad linije leđa, duljine 15-25 cm. Krila su čvrsta, dugačka, čvrsto priliježu uz tijelo s krilnim perima duljine do 40 cm i raspona krila do 2 m. Bataci su dobro razvijeni, slabije ili jače obrasli perjem. Noge su kratke i njihova boja je uvijek u korelaciji s bojom kljuna, kao i nokti s vrhom gornjeg dijela kljuna. Ukupna je duljina noge do 40 cm. Po boji perja prisutna su četiri osnovna tipa: bijelo-sivo prskani tip, bijelo-sivi tip, sivi tip i bijeli tip.