Međimurski puran

79

Sve što je rečeno o nastanku zagorskog purana i dalmatinske tuke vrijedi i za međimurskog purana, nastalog križanjem starih domaćih populacija purana u izrazito ekstenzivnom sustavu uzgoja.

Vjerojatno su na nastanak međimurskog purana utjecali mađarski i zagorski puran, budući da je jedan od najvećih izvoznika purana bila tvrtka Vajda, koju je 1904. godine u Beču osnovao vlasnik Elemer Vajda. Tvrtka se bavila plasmanom jaja, peradi i divljači, a nakon 1. svjetskog rata seli se u Čakovec, gdje tridesetih godina 20. stoljeća postaje najveći izvoznik purana u Hrvatskoj s godišnjim izvozom između 43.000 i 80.000 purana, većinom u Englesku i Švicarsku.

Nasljednik te tvrtke je današnja mesna industrija Vajda d.d. iz Čakovca. Iako je poznato da je tvrtka imala otkupne stanice na području Hrvatskog zagorja i Varaždinštine, i otkupljivala zagorske purane, važan dio izvoza činile su populacije međimurskih purana. Profesor Agronomskog fakulteta u Beogradu Slobodan Pavlović navodi 1958. godine u poglavlju Živinarstvo udžbenika Stočarstvo kako su pod različitim uslovima držanja i iskorišćavanja stvoreni pojedini sojevi: zagorska i međimurska ćurka u Hrvatskoj, dobrička ćurka u Srbiji i dr. Profesori ljubljanskog i zagrebačkog Agronomskog fakulteta Jožef Nemanič i Željko Berić ističu u knjizi Peradarstvo iz 1995. godine kako su u hrvatskoj najpoznatiji autohtoni sojevi zagorski i međimurski puran.

Ne može se reći da međimurski puran ima istu kulturno-povijesnu važnost kao primjerice zagorski, ali je on svakako utkan u tradiciju Međimurja.Nažalost, taj je povijesno-kulturni identitet danas poprilično zaboravljen, a budući da su pisani podaci vrlo oskudni, potrebno je obnoviti percepciju o tradiciji uzgoja.

Međimurski puran proširen je na području Međimurja, najsjevernijeg dijela Hrvatske, između rijeka Drave i Mure. Stanje populacije je nepoznato (DD), ali trend je svakako u opadanju. Pasmina nije uvrštena na službeni Popis izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja te njihov potrebit broj.

Danas, u vrijeme industrijske proizvodnje puretine, gospodarski je značaj međimurskog purana minoran. Potrebno je osmisliti menadžment plan koji bi istražio i sačuvao populaciju, osnažio uzgoj i ponudio prepoznatljivu gastronomsku deliciju.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.