Kako spriječiti zatupljivanje lemeša?

664

Prilikom obrade tla radni organi koji se nalaze u tlu najviše su izloženi tribološkom trošenju materijala.

lemesi

Tribološko trošenje materijala u tlu je vezano za “odnošenje” materijala sa radnih organa i to uz pomoć abrazivnih čestica koje se nalaze u tlu. Na ovaj način materijal gubi na masi i što je najvažnije radni organi se troše, odnosno oštrica se zatupljuje. Sa trošenjem materijala na radnom alatu mjenja se i njegov prvobitni oblik, koji je najpovoljniji za obradu jer je tako i projektiran da se otpori u tlu smanje na najmanju moguću mjeru.

Zatupljivanjem oštrice radnog alata povećavaju se otpori u tlu prilikom obrade i otežava se sam postupak obrade tla. Na ovaj način dolazi i do povećanja troškova po jedinici površine jer se povećanjem otpora u tlu povećavaju i potrebe za pogonskim gorivom, koji je osnovni energent za pokretanje traktora. Kao jedan od najboljih primjera tribološkog trošenja materijala možemo koristiti obradu tla oranjem, jer je ova obrada jedna od najrasprostranjenijih obrada tla u svijetu.

Oranje spada u osnovnu obradu tla i iziskuje veliku količinu energije za njeno obavljanje. Kod pluga, najviše se troši i zatupljuje raonik (lemeš) pluga. Raonik (lemeš) pluga je najizloženiji djelovanju tzv. tribološkog trošenja pa da bi smanjili troškove obrade potrebno je raonik zaštititi dodatnim materijalom, kako bi on bio otporniji na ovaj vid trošenja. Općenito možemo reći da se ovo događa kod svih vrsta obrade tla, a najizloženiji ovom trošenju su oni radni organi koji se nalaze ispod površine tla jer su tamo otpori najveći.

Proporcionalno dubini rada povećavaju se iotpori u tlu, kao i trošenje materijala na radnom organu, što znači: veća dubina obrade = jače trošenje materijala

Tvrtka OLT d.d. iz Osijeka proizvodi i prodaje plugove koji na sebi imaju dodatni materijal, koji se naknadno nanosi na osnovni materijal, i to postupkom navarivanja. Pošto se dodatni materijal navaruje samo sa jedne strane raonika, možemo reći da je taj raonik “samooštreći”. Samooštreći je zbog toga što se osnovni materijal, od kojega je raonik izrađen, daleko brže troši nego dodatni materijal, koji se navaruje pa oštrica se sporije iztupljuje. Znači ove raonike nije potrebno otkivati pa ni skidati sa pluga što iziskuje vrijeme i dodatno uloženi rad.

Što se tiće zakivanja raonika, odnosno radnih organa možemo reći da je to općenito poželjan postupak. Problem je u tome što se istrošeni radni organi, npr. raonici ne donose na ovu obradu u tvrtke koji su ih proizvele već se radni organi nose na otkivanje kod raznih tzv. majstora. Problem otkivanja i ponovnog kaljenja je sljedeći, što tvrtka koja je proizvela taj radni organ točno zna o kojem se materijalu radi. Kako svaki materijalima različita svojstva tako ima i različite temperature kaljenja. Ako se radni organi ne zakale na potrebnoj temperaturi još ćemo ga dodatno oslabiti i na taj način povećat ćemo njegovo trošenje.

Zbog svega ovog navedenog bilo bi najbolje imati radne organe koji su dodatno zaštićeni dodatnim materijalom od triboloških trošenja.

Dodatni materijal se može na radne organe nanositi raznim postupcima, te ga na taj način čini otpornijim na trošenje. Ovakav raonik (lemeš) moguće je koristiti, odnosno eksploatirati 2-3 puta duže u odnosu na nezaštićen radni organ.

Prvi postupak navarivanja, REL zavarivanje, je manje kvalitetan način nanošenja dodatnog materijala zbog toga jer se nanošenje dodatnog materijala vrši ručno a debljina samog zaštitnog sloja nije na svakom dijelu iste debljine. Drugi način navarivanja, odnosno MAG postupak je daleko kvalitetnije rješenje jer se navarivanje vrši na tzv. robotu za zavarivanje, tipa RT 280-8A (IGM). Kod ovog postupka dodatni, navareni materijal je ujednačen i iste debljine po cijeloj površini lemeša.MAG zavarivanje odnosno točniji naziv je zavarivanje s taljivom metalnom elektrodom u obliku žice.

Ovaj postupak zavarivanja se odvija u plinom zaštićenoj atmosferi. Metalna elektroda je u obliku žice namotane na kolut i potiskuje se pomoću potisnog mehanizma kroz pištolj za zavarivanje do mjesta taljenja gdje se u električnom luku tali i prenosi u rastaljeni metal. U postupku MAG zavarivanja koriste se aktivni plinovi, najčešće CO2 pa i njegove mješavine sa drugim plinovima. Ovi plinovi štite talinu od štetnog utjecaja kisika i dušika iz zraka.

Vođenje i upravljanje zavarivačkog pištolja može biti ručno no može biti i potpuno automatizirano, kao što je slučaj kod robota za zavarivanje kojeg posjeduje tvrtka OLT d.d. Kod ovog stroja rukovatelj u stroj unosi točno određene koordinate gdje će se nalaziti navarni stroj, odnosno robot vrši navarivanje dodatnog materijala unutar zadanih koordinata.

Prednosti MAG postupka zavarivanja su sljedeće: brzina zavarivanja (do 1m/min), koristi se za sve vrste metala i za sve položaje zavarivanja, mogu se zavarivati dijelovi različitih debljina i što je najvažnije navareni sloj je jednake debljine po cijeloj površini radnog organa. Navarivanjem dodatnog materijala se produžava eksploatacijski vijek radnih organa, u ovom slučaju raonika pluga i to 2-3 puta. Na ovaj način se smanjuju troškovi obrade poljoprivrednog zemljišta zbog smanjenih otpora tla u odnosu na nenavarene raonike, odnosno nezaštićene radne organe sa dodatnim materijalom.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.