Izbor stolnih kultivara

Izbor kultivara stolnoga grožđa vrlo je delikatan i težak posao. U svijetu danas postoji čak nekoliko tisuća kultivara. Međutim, tek malen broj, možda ni pedesetak, kultivari su visoke gospodarske vrijednosti.

Stolne kultivare treba isključivo gledati kroz tržnu cijenu grožđa i ekonomske učinke koji iz toga proizlaze. Da bi dobar stolni kultivar bio prihvaćen na tržištu i da bi postigao zadovoljavajuću cijenu, mora zadovoljiti određene uvjete, i to:
– da je grozd velik (250 do 300 g), jednoličan, rastresit i što ljepšeg izgleda. Često se misli da je kultivar kvalitetniji ako ima veći grozd. Nije tako, jer veliki je grozd potrebno konfekcionirati, što zahtijeva dodatni rad, a time i troškove;
– da bobice budu što veće, podjednake veličine te dobro sraštene na stapčici (peteljčici). Bobica može biti karakterističnog oblika (okrugla, jajolika i dr.), što može imati važnosti u atraktivnosti, a time biti od važnosti i za proizvođača;
– da je peteljčica čvrsta i što dulja, da se ne odvaja lako od glavne peteljke;
– da je kožica bobice mekana, otporna na pucanje i s izraženim maškom;- da je meso bobice gusto, sočno ili hrustavo, ne odviše slatko, ugodnog okusa, koji može biti neutralan, diskretno muškatan ili izrazito muškatan. Ukusi potrošača vrlo su različiti, jer neki vole više slatko i aromatično grožđe, neki neutralno i manje slatko grožđe, neki više obojene bobice, a neki manje obojene bobice;
– da su sjemenke malene i mekane ili da ih uopće nema;
– da dobro podnosi držanje na trsu, da dobro podnosi prijevoz i da se dobro čuva u rashladnom prostoru.

U nas su se uveliko uzgajali kultivari koji su sada potpuno ili djelomično napušteni: čabski biser radi sitnog ploda i niskih priroda; kraljica vinograda radi osjetljivosti na bolesti, slabe bujnosti i priroda koji obično ne prelazi 12 t po 1 ha, što je u proizvodnji stolnoga grožđa malo. Napušta se i vrlo cijenjen, nekad po proizvodnji prvi stolni kultivar u svijetu Afus-ali, jer je to kultivar isključivo toplih područja. Naime, u području sjeverne Dalmacije, koje pripada IV. klimatsko-vinogradarskoj zoni zbog promjenjivih vremenskih prilika u vrijeme cvatnje i oplodnje (zahlađenja), često se razvijaju neujednačene bobice, što znatno umanjuje tržišnu vrijednost.

U Hrvatskoj, napose u priobalnom dijelu, obavljana su mnoga istraživanja i introducirano je puno stolnih kultivara, ali malo ih je prihvaćeno u praksi, jer nije lako udovoljiti svim zahtjevima potrošača, koji svakim danom postaju izbirljiviji.

U zadnje vrijeme u susjednoj se Italiji počeo uzgajati vrlo interesantan rani obojeni kultivar Black Magic, koji svakako treba ispitati u našim prilikama. Također je potrebno ispitati i ranu grupu besjemenih kultivara, pretežno američkog podrijetla, koji prema stranoj literaturi imaju perspektivu širenja, a to su:
– Sugrafive, bijeli kultivar, dozrijeva u prvoj dekadi srpnja;
– Red Flame, rozo-ljubičasti kultivar, dozrijeva u prvoj dekadi kolovoza;
– Sugraone, bijeli, dozrijeva u prvoj dekadi kolovoza;
– Down Seedless, bijeli, dozrijeva koncem srpnja i početkom kolovoza.

Pored tih ranih besjemenih kultivara postoje i kasni besjemeni kultivari, koje također treba provjeriti u našim ekološkim uvjetima.