Uzgoj pastrnjaka

Današnja medicina pastrnjak ne svrstava u ljekovitu skupinu povrća, dok druge zemlje koriste njegov sastav (alkaloid pastinacin) u liječenju stenokardije i neuroza.

Nekada se pastrnjak koristio i kao sredstvo za izlučivanje vode iz organizma, protiv nadimanja i groznice, kod nekih bolesti bubrega i želuca te protiv reumatičnih tegoba. Međutim, njegov sladak zadebljali korijen rado jedu i domaće životinje pa se farmeri iz zemalja s razvijenim stočarstvom zdušno zalažu za njegovo širenje. Naime, praksa je pokazala da se uvrštavanjem pastrnjaka u dnevni obrok mliječnih goveda znatnije povećala kakvoća proizvedenog mlijeka.

Pastrnjak je kultura koju nije teško uzgojiti. Pri tomu trebamo imati na umu kako je glavni ograničavajući čimbenik u njegovom uzgoju dubina i kvaliteta tla. Stoga je poželjno da tlo bude lakšeg mehaničkog sastava, bez skeleta i dovoljno duboko obrađeno, a sve kako bi se korijen mogao nesmetano razvijati. Tako, u pravilu, na težim tipovima tala treba uzgajati sorte s kraćim korijenom iz razloga što se dugi korijeni u takvoj sredini intenzivno račvaju, deformiraju i iznimno teško vade. S druge strane, na lakšim pjeskovitim tlima pastrnjak redovito ostvaruje niske prinose.

Spomenimo i kako je za njegov uzgoj najpovoljnija pH vrijednost tla oko 6,5 (danas se za razliku od nekada lako mogu nabaviti i ručni uređaji sa sondom koji odmah pokazuju pH vrijednost zemljišta).

Slično mrkvi, i pastrnjak je biljka umjerene klime, što znači da nema osobitih zahtjeva prema toplini. Osim toga, zbog svoje otpornosti na hladnoću često se ostavlja da prezimi na samom polju. Optimalna temperatura za njegov uzgoj iznosi između 10 i 20 stupnjeva C, a može izdržati niske temperature od čak minus 15 stupnjeva C. Ima umjerene zahtjeve u pogledu vlage.

Pretežito se uzgaja izravnom sjetvom sjemena. Sjetva se vrši tijekom ožujka u brazde/redove duboke 2 cm i razmaknute 25 cm. Pošto ima nešto slabiju klijavost, treba ga sijati gušće, što znači da je za uspješan uzgoja pastrnjaka nužno utrošiti 6-7 grama sjemena na četvorni metar. Za desetak dana dolazi do nicanja biljaka koje se nakon razvitka nekoliko listova presađuju na konačan razmak od 15 cm u redu.

Prorjeđivanje se vrši kada je tlo dovoljno vlažno, a sve kako ne bi oštetili biljke koje smo ostavili za uzgoj. Navedeno se prorjeđivanje provodi kad su izdanci pastrnjaka dostigli 3 cm visine. A da bi dobili dobar kvalitet proizvoda, usjev se nekoliko puta okopava, plijevi i redovito zalijeva.

Dolaskom jeseni, čim lišće odumre, proizvedeni pastrnjak se odmah ubire iz razloga što je njegov korijen spreman za berbu čim se i razvije. Konačna berba pastrnjaka obično se provodi u studenom ili se za potrebe domaćinstva on ostavlja na gredici tijekom cijele zime. S četvornog metra površine može se uglavnom ubrati oko 5 kg korjenova. Iako pastrnjak zauzima prostor u vrtu tijekom cijele godine, riječ je o vrijednoj namirnici. Vrlo je ukusan kao dodatak juhama a dobro se uklapa i u miješane salate. Posebno je pogodan za osobe s probavnim tegobama jer bitno pospješuje apetit uz istodobno otklanjanje nadimanja i grčeva u crijevima. Može se konzumirati i sam, odnosno kuhan, kao i ostalo povrće, premda je puno ukusniji pripremljen kao pire ili umak.