Narodna vjerovanja o bazgi

3065

O ljekovitosti bazge znalo se već u vrijeme Hipokrata, Plinija, Galena, Heraklija. Cvjetovi i grančice biljke pronađeni su kao ostaci iz kamenog, odnosno brončanog doba u naseljima diljem Švicarske i Italije.

U starom Rimu žene su bojale kosu sokom od zrelih bobica- gnječile su ih i dobivale sok koji je njihovoj kosi davao lijepi crvenkasti sjaj.

Naraste kao stablo ili grm od tri do deset metara visine. Kora joj je debela i svijetlosive boje, listovi svijetlozeleni i perasti, jajasti i ušiljeni. Cvjetovi su dvospolni, mirisni, sastavljeni u štit, bijele i žućkaste boje. Plodovi su bobe veličine od 3 do 6 mm, u početku zelene, kasnije crne boje. Raste uz putove, rubove šuma, uz naselja.. Prema narodnom vjerovanju povezana je s podzemnim svijetom, a njenu krošnju nastanjivali su duhovi koji su na taj način čuvali domaće ognjište.

Vilinskim pićem smatralo se vino napravljeno od bobica bazge. Tko bi ga popio stekao je čudesnu moć i mogućnost komunikacije s vilama. Grančica bazge koju bi isjekli na devet jednakih dijelova te nanizali oko vrata liječila je od epilepsije, a čaj pripremljen od bobica koristio se protiv groznice i začepljenja. Smatralo se da tko ošteti li posiječe bazgovo drvo stići će ga zaslužena kazna u vidu oduzetosti ili smrti. Prije korištenja bilo kojeg dijela stabla, uvijek se za dopuštenje trebalo pitati šumsku nimfu koja je u tom stablu stanovala.

Zla kob prigodom sječe bazge mogla se izbjeći ako se pjevala pjesma posvećena toj nimfi . U Engleskoj je ta pjesma bila poznata pod imenom „Elder mother“, u Danskoj „Hyldemoer“, u Njemačkoj „Frau holle“. Postojala su i vjerovanja da će bolesnici ozdraviti ako budu zaspali pod bazgom ili u njenoj sjeni. Tko je pod bazgu zakopao kruh i sol, vjerovalo se, oslobodit će se vrućice. Da bi novorođenče što prije ojačalo, pod bazgu se prolijevala voda kojom je bilo okupano.

Vjerovalo se da posjeduje i moć da odbije munje i gromove, a bobice sakupljene u Ivanjskoj noći poslužile bi kao zaštita od vještičjih magija. U slučaju da je nekome nešto ukradeno, pokradeni bi u ranu zoru lijevom rukom savijao granu bazge prema suncu izgovarajući sljedeće riječi: “Bazgo, ja ću te savijati sve dok mi lopov ne vrati ono što mi je ukrao“.

Narezano bazgino granje te savijeno kao kotač i postavljeno na kuću, na Silvestrovo, bilo je dobra zaštita od požara. Ukoliko bi se njena kora gulila odozgo prema dole, bila bi korištena kao lijek za čišćenje, a ako bi se gulila u obrnutom smjeru izazivala bi povraćanje i gađenje. Vjerovalo se da grančice bazge u džepu štite od reume. Do kraja 19. stoljeća vino od bazginih bobica prodavalo se kao napitak na ulici kako bi ugrijalo radnike i putnike namjernike.

Za Kelte je bazga bila simbol rođenja, ali i smrti. Njene grančice nosili su kao zaštitu od zlih duhova, ali su ih stavljali i u staje svojih konja da bi ih zaštitili. Prema keltskom horoskopu, osobe rođene (od 25. studenog do 23. prosinca) u znaku bazge sklone su istraživanjima, znatiželjne su, njihovoj potrebi za znanjem nema kraja. Vole biti slobodne, u životu imaju dosta sreće. Posjeduju osjećaj za pravednost, teško se discipliniraju. Uvijek su vrlo otvorene prema ljudima i svijetu, ugodni su za društvo. Lako ostvaruju veze, ali u njima zadržavaju svoju slobodu. Boja im je crvena, a životinja konj.

U prošlosti su se crnom bojom dobivenom od bazginih bobica bojale pisanice za Uskrs. Od drva bazge izrađivale su se različite sitne rezbarije (igračke, lutke i sl.). U ljekovite svrhe skupljaju se mladi izbojci i mladi listovi u proljeće, cvjetovi poslije cvatnje, plodovi poslije dozrijevanja, a kora od veljače do prosinca. Koristi se u liječenju mnogih bolesti ( prehlade, bronhitisa, kašlja, čišćenja krvi, reumatskih bolesti, upale mokraćnog mjehura, bubrega i sl.). Koristi se i za pripremu jela, a posebni specijalitet su pohani cvjetovi bazge.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.