Uzgoj krastavaca “na slami”

1095

Ova metoda se koristi u Njemačkoj. Sastoji se u kopanju kanala u plasteniku koji se pune slamom, pa kada se slama “upali” grije zonu korijenovog sistema, uslijed čega krastavci brzo rastu i daju obilne prinose.

krastavci

Primjer za plastenik dug 30 i širok 6 metara:

  • Prvi kanal se kopa na metar od kraja duž tunela, širine 80 i dubine 20 cm.
  • Staza između dva kanala je također široka 80 cm. Na nju se stavlja iskopana zemlja kojom će se kasnije pokriti slama i na njoj uzgajati biljke.  U plasteniku širokom 6 m, ima tri ovakva kanala. U njih se stavljaju bale slame, i to u dva sloja.
  • Poslije prvog sloja po njemu se razbaca mineralno gnojivo, jedan kilogram NPK 20:8:5 ili 20:10:10 po bali slame.
  • Za konkretan primjer potrebno je 450 bala slame i 225 kg mineralnog gnojiva koje se razbaca po površini slame. Kako je ukupna površina plastenika 180 m2, gnojidba po hektaru iznosi 12.500 kg NPK mineralnog gnojiva!
  • U nedostatku navedenih kompleksnih gnojiva, mogu se napraviti mješavine KAN-a i NPK 15:15:15 ili sličnih, sa dvije trećine KAN-a, a to je 150 kg KAN-a i 75 kg NPK 15:15:15.
  • Pošto se na prvi sloj bala slame baci gnojivo , po njemu treba da se razbacati i tanak sloj negašenog
    vapna, pa se onda poreda gornji red slame.
  • Potom se slama dobro zalije vodom i sabije gaženjem. Tom prilikom negašeno vapno  se “gasi” i oslobađa velike količine topline uslijed čega se slama “upali”.
  • Kada se slama zagrije na oko 300°C, a to bude za nekoliko dana u pokrivenom plasteniku, na nju se nanosi sloj plodne, iskopane zemlje u debljini od 10 – 15 cm. U protivnom, bez vapna, zagrIje se tek za dva tjedna.
  • Potom se sade sadnice krastavaca stare 30 – 35 dana,
  • Na jednom redu bala rasađuju se dva reda krastavca, sa međurednim razmakom od 40 cm, i razmakom između biljaka u redu oko 30 cm. Tako se dobijaju dvoredene trake sa međurednim razmakom od 120 cm (20 x 80 x 20 cm).
  • U konkretnom plasteniku na ovaj način se rasadi 600 biljaka, što iznosi 330 po aru, ili 3.300/ha.
  • Tokom vegetacije slama se razlaže i pretvara u humus, oslobađa se toplina koja grije zonu korijenovog sistema i plastenik, tako da se, uz redovno zalijevanje i provjetravanje omogućava vrlo bujan rast i veliku rodnost krastavca.
  • author's avatar

    Ivan Medved

    Glavni urednik u Agroportal.hr.

  • author's avatar

  • author's avatar

    Kolibaciloza teladi
    Škrlet, autohtona sorta sjeverozapadne Hrvatske
    Roto drljače Pegoraro
    Zvjezdasta pjegavost lišća ruže
    Engleski basset

    Pogledaj sve članke ovog autora

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.