Najvažnije bolesti graška

2316

Palež graška mogu izazivati tri patogene gljivice iz roda Ascochyta ( A. pisi, A. pinodella i A. pinodes).

Simptomi su dosta slični, pa se zato bolest zove samo jednim imenom palež ili antraknoza graška, bez obzira o kojoj se patogenoj gljivi radi. Međutim, smatra se da je vrsta Ascochyta pinodes najčešći uzročnik ove bolesti. Bolest se najbolje uočava na listovima i mahunama. Na listovima se javljaju smeđe pjege, a na mahunama također smeđe pjege, s tim da su one malo udubljene u staničje, pa stoga takve pjege nazivamo antraknozama. Po tome su slične simptomima pjegavosti ili antraknoze koja se javlja i na grahu.

Kasnije se unutar tih pjega mogu primjetiti i golim okom, male crne točkice, koje predstavljaju plodna tijela ili piknide. U njima se stvaraju piknospore, koje tijekom vegetacije uzrokuju zarazu. I na stabljici se mogu javiti simptomi u vidu duguljastih pjega, koje su također udubljene u staničje. Patogena gljiva se uglavnom prenosi zaraženim sjemenom. Za suzbijanje bolesti u polju tjekom vegetacije mogu se koristiti dva do tri puta fungicidi iz skupina ditiokarbamata na bazi mankozeba (Dithane DG Neotec), zatim iz skupine strobilurina na bazi azoksistrobina (Ortiva SC).

Plamenjača graška

Glavni znaci ove bolesti su žutosmeđe pjege na gornjoj strani lista, ispod kojih se na naličju lista javlja modrosivi mašak, koji predstavlja zoosporangiofore sa zoosporangijama, u kojima nastaju zoospore, koje šire zarazu. Također se simptomi plamenjače javljaju i na mahunama, ali i na sjemenkama unutar mahuna. Uzročnik je pseudogljiva Peronospora viciae, koja prezimljuje u tlu na zaraženim biljnim ostacima u vidu spolnih spora ili oospora. U proljeće za vrijeme povoljnih temperatura i vlage na oosporama se razvijaju sporangiji iz kojih zoospore šire prvu zarazu. Glavna mjera zaštite je plodored i uzgoj otpornijih kultivara. Također bi trebalo koristiti zdravo sjeme. U našoj zemlji nema registriranih fungicida za suzbijanje ove bolesti, a u svijetu se koriste fungicidia na bazi fenilamida i ditiokarmamata.

Pepelnica graška

Uzročnik bolesti je gljiva Erysiphe pisi. Prepoznatljivi simptomi ove bolesti su kao i kod svih pepelnica sivkastobijele prevlake na gornjoj strani lista i na mahunama, koji predstavljaju micelij patogene gljivice na kojeme se stvaraju spore ili oidije. Ove spore šire zaraze tijekom vegetacije. Kako se pepelnica na grašku javlja obično na kraju vegetacije, nije potrebno provoditi zaštitu, ali u slučaju jače zaraze mogu se koristiti se fungicidi na bazi sumpora ( Chromosul 80 WG, Kumulus DF, Kossan WG i dr.). U svijetu se koristi i neki fungicidi iz skupine triazola.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.