Zaštita graška od štetnika

73

Grašak može biti napadnut od više štetnika. Najčešći štetnici graška koji čine štete u toku vegetacije su: crna bobova /repina/ uš (lat. Aphis fabae), zelena graškova lisna uš (lat. Acyrthosiphon pisum), pipe mahunarke (lat. Sitona spp.), graškov žižak (lat. Bruchus pisorum), crni i pjegavi graškov savijač (lat. Laspeyresia nigricana, lat. Laspeyresia dorsana).

Crna bobova /repina/ uš (lat. Aphis fabae)

Ova uš prezimi na kao zimsko jaje na grmu (lat. Evonymus europea) ili rijeđe na (lat. Viburnum opulus). Na zimskom domaćinu iz jaja izlazi uš osnivačica koja razvija 3 – 4 beskrilna pokoljena. Krilata pokoljena se sele na ljetbog domaćina sredinom travnja odnosno kad temperatura zraka dosegne 15°C. Ova uš ima veliki potencijal razmožavanja (u povoljnim uvjetima razvoj jednog pokoljena traje 10 – 12 dana) te tijekom godine ima 13 – 19 pokoljenja. Veća relativna vlaga zraka te temperature od 20 – 24°C najpovoljnije su za razvoj ovog štetnika. Na zimskog domaćina u pravilu se vraća u rujnu, gdje ženka odlaže zimsko jaje. Direktne štete nanosi bodenjem i sisanjem sokova na lišću i stabljikama. Prenošenje virusa su indirektne štete ušiju.

Za suzbijanje crne bobove uši koriste se insekticidi na bazi pirimikarba, heptenofosa, malationa, diklorvosa, metomila, pirimifos metila i imidakloprida.

Zelena graškova lisna uš (lat. Acyrthosiphon pisum)

Prezimi kao zimsko jaje blizu korjenova vrata višegodišnjih lepirnjača ili na biljnim ostacima. U travnju iz jaja izlazi uš osnivačica koja daje beskrilna pokoljenja. Krilate uši pojavljuju se u svibnju te lete na grašak. I ova uš ima veliki potencijal razmnožavanja (oko 10 – ak dana potrebno je za razvoj jednog pokoljenja) pa tako za toplog i umjereno vlažnog vremena može imati do 19 generacija godišnje.

Direktne štete nanosi bodenjem i sisanjem sokova na lišću i stabljikama. Prenošenje virusa su indirektne štete ušiju.

Za kemijsko suzbijanje uši koriste se insekticidi na bazi pirimikarba, heptenofosa, malationa, diklorvosa, metomila, pirimifos metila i imidakloprida.

Pipe mahunarke (lat. Sitona spp.)

Pipe su kornjaši a štete čine grizenjem lišća, najčešće po rubovima. Na mladom usjevu u proljeće mogu nastati znatne štete.

Imaju jednu generaciju godišnje. Prezimljuju kao spolno nezreli odrasli oblici (na površinama s mahunarkama), pojavljuju se obično u travnju te se odmah počinju hraniti. ove pipe mogu se naći sve do sredine ljeta a u to vrijeme ženke postupno odlažu jaja. Ličinke se ubušuju u zemlju odmah nakon izlaska iz jaja (prvo izgrizaju sitno korijenje a kasnije bakterijske kvržice). Razvoj ličinke traje 6 – 7 tjedana nakon čega se kukulje. Imago se javlja krajem kolovoz ai početkom rujna a spolno zreli postaju tek u proljeće iduće godine.

zaštita se provodi tek nakon što je uništeno 10% lisne površine odnosno kada se po kvadratnom metru nađe više od 2 – 3 pipe. U inozemstvu se koriste insekticidi na bazi fosalona, alfametrina i bifentrina.

Graškov žižak (lat. Bruchus pisorum)

To je kornjaš koji napada grašak za ljudsku i stočnu hranu. Graškov žižak prezimljava u skladištu graška ili u prirodi u različitim skloništima, pa i pod korijenom drveća. Odrasli insekti izlijeću u prirodu pred kraj proljeća u doba kada grašak cvjeta. Na grašku vrše dopunsku ishranu poslije čega kopuliraju, zatim ženke polažu jaja na mahune, a od izašlih ličinki uvijek se po jedna zavuče u sjeme graška. Jedna ženka odloži 150 – 200 jaja. Kompletan razvoj graškovog žiška traje obično preko dva mjeseca . Ovaj štetnik redovno ima jednu generaciju godišnje, što nam govori da ne vrši zarazu u skladištu, nego odrastao insekt neposredno poslije završenog razvoja odlijeće u polje radi dopunske ishrane. Štete koje pričinjava grašku, značajne su s obzirom na to da insekt izjeda hranjivi dio zrna, a može oštetiti klicu, čime se gubi klijavost i tržišna vrijednost proizvoda. Graškov žižak tipični je monofag (napada samo jednu biljku – grašak).

Potreba za kemijskim suzbijanjem graškovog žiška utvrđuje se pomoću kečera (lovne mrežice); kad se u 25 zamaha nađe 2 – 3 žiška, treba primijeniti insekticid ili pak čim se na prvim mahunama zamijeti napad. Primjenjuju se insekticidi na bazi fosalona. Zbog produljenog razdoblja odlaganja jaja tretiranje bi trebalo ponoviti 10 – 14 dana.

Crni i pjegavi graškov savijač (lat. Laspeyresia nigricana, lat. Laspeyresia dorsana)

Prezime razvijene gusjenice u kokonu u tlu, u proljeće se kukulje a leptiri izlijeću od svibnja do kolovoza. Leptiri lete noću. U vrijeme cvatnje odlažu jaja na lišće čaške i mlade mahune. Prvo rade mine, kasnije se ubušuju u mahune te oštećuju zrnje i to samo kad je ono mlado i mekano, kad zrnje otvrdne gusjenice prestaju s ishranom. Imaju jednu generaciju godišnje.

Problem kod graška za konzerviranje – temeljito čišćenje

Tretiranje se u inozemstvu provodi u vrijeme cvatnje s insekticidima na bazi fosalona i piretroidima. Tretiranje se ponavlja za 10 – 12 dana.

Ostali štetnici na grašku: grahove “korjenove muhe” (lat. Delia platura i lat. Delia florilega), graškov trips (lat. Kakothrips robustus), graškova mušica (lat. Contarinia pisi), graškova cistolika nematoda (lat. Heterodera goettingiana).

Ključ za prepoznavanje štetnika na podzemnim i prizemnim dijelovima biljke graška.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.