Štetnici u uzgoju luka

Uzročnici bolesti veće štete pričinjavaju pri tržnom uzgoju luka i češnjaka na većim površinama (Peronospora, Botrytis, Fusarium, Puccinia) a „crvljivost“ lukovičastog povrća se javlja gotovo na svim nezaštićenim gredicama u manjim vrtovima uz okućnice. Odrasli oblici su različite veličine i boje.

Ličinke su bjelkaste ili svjetlo-žućkaste boje, bez nogu (apodne) i bez vidljive glave (acefalne). Ovisno o vrsti muha tijekom sezone razvijaju 1-3 generacije. Na štetnost značajno utječu vremenski uvjeti tijekom njihove pojave i razvoja, kao i mjere zaštite koje poduzimamo radi suzbijanja.

Već jedna ličinka uzročnika „crvljivosti“ lukovičastog povrća može uzrokovati štetu, jer se na mjestima oštećenja povećava sekundarna pojava truleži i plijesni (Botrytis, Fusarium). Poštivanje plodoreda i uzgoj što dalje od površina gdje je ranijih sezona bila ta vrsta povrća pomaže radi izbjegavanja jačeg napada.

Najveće su štete na usjevima koji niču u vrijeme početka leta opisanih vrsta štetnika u rano proljeće ili tijekom jeseni!

Sigurnu zaštitu pruža uzgoj lukovičastog povrća ispod mreža (paučinastih folija – Agrotekstil) nepropusnih za opisane vrste muha i mušice minera. Istu mjeru moguće je provoditi uglavnom na manjim površinama. Kemijsko suzbijanje je vrlo ograničeno, te se na usjevima koji se planiraju koristiti kao „mladi luk“ mogu koristiti isključivo biljni pripravci dopušteni u ekološkoj proizvodnji. To su npr. azadiraktin ( NeemAzal), dok primjena kemijskih insekticida u „mladom luku“ nije dopuštena.

Pri uzgoju luka izravno iz sjemena moguće je kupiti sjeme tretirano insekticidima koji daju zaštitu od uzročnika crvljivosti. Od zemljišnih insekticida moguće je preventivno koristiti klorpirifos-etil (Dursban E-48, Nufos EC). Međutim samo tretiranjem u trake istovremeno sa sjetvom uz inkorporaciju (2-3 lit./ha) (K=63 dana). Ako postoji mogućnost praćenja leta muha i minera žutim ljepljivim pločama, moguće je u vrijeme odlaganja jaja usjeve lukovičastog povrća prskati jednim od insekticida. (registrirani protiv tripsa a djelotvorni i protiv „crvljivosti“), uz povećani utrošak škropiva (barem 600 lit./ha).