Hipokalcemija nastaje zbog velikog utroška kalcija pri stvaranju mlijeka. Naglim početkom stvaranja velikih količina kolostruma i mlijeka organizam krave troši velike količine kalcija.
Bez obzira na količinu kalcija u hrani, krava ne može resorbirati dovoljne količine kalcija iz hrane da pokrije povećane potrebe. Zbog toga dolazi do resorpcije kalcija iz kostiju, no ta je resorpcija postupna, a zbog velikih potreba za proizvodnju mlijeka dolazi do pada razine kalcija u krvi. To je razlog zbog kojega se bolest obično javlja u prva tri dana nakon telenja. Kalcij je važan za funkcioniranje živčanoga sustava i mišića.
Znakovi nedostatka kalcija su gubitak apetita, smanjeni motilitet probavnoga sustava, pothlađene uške i njuška, slabo i ubrzano bilo. Zjenice su proširene te slabo reagiraju na jaku svjetlost. Krava može imati poteškoća pri kretanju, a u težim slučajevima ne može hodati, već leži na trbuhu i prsima i ima ubrzani puls. Kod jako teških slučajeva leži na boku, a može izgubiti i svijest. Potrebno je što ranije reagirati te životinji intravenski aplicirati neki od pripravaka kalcija.
Davanje kalcijevih pripravaka na usta nije učinkovito, jer je smanjena funkcija probavnoga sustava. Poželjno je aplicirati vitamin D3 koji pospješuje resorpciju kalcija iz crijeva. Radi sprječavanja hipokalcemije nužno je što više smanjiti količinu fosfora u hrani, a s obzirom na to da mnoga krmiva sadrže velike količine fosfora, to u praktičnim uvjetima nije uvijek lako postići.
Kukuruzna silaža sadrži malo fosfora te je pogodna za osnovu obroka krava u suhostaju, ali zbog velike energetske vrjednosti u većim količinama podiže razinu energetske vrijednosti cijelog obroka. Lucerna, također, sadrži malo fosfora te je i nju poželjno koristiti u hrani. Količina fosfora u biljkama može biti velika i zbog pretjerane gnojidbe umjetnim gnojivima na bazi fosfora, koji onda dospije u većoj koncentraciji i u biljke. Iako hipokalcemija nastaje zbog nedovoljne količine kalcija, kako bi se izbjegla, u suhostaju je nužno izbjegavati krmiva bogata kalcijem. Dodavanje anionskih soli u hranu smanjuje pH-vrijednost krvi, time i mogućnost pojave hipokalcemije.
Anionske soli su amonijev-klorid, kalcijev-klorid, magnezijev-klorid, kalcijev-sulfat i magnezijev-sulfat. Te soli nisu ukusne te ih treba davati u kombinaciji s ukusnim krmivima, poput vlažne kukuruzne silaže, pivskoga tropa, tostirane soje ili melase. Dodavanje vitamina D3 u hranu pomaže u sprječavanju hipokalcemije, time što on povećava apsorpciju kalcija iz crijeva. Zbog sprječavanja hipokalcemije, dobro je kontrolirati pH-vrijednost mokraće. To se može učiniti pomoću test trakica. pH-vrijednost mokraće holštajn krava trebao bi biti u rasponu od 6,0-6,5.
Kod ovaca i koza hipokalcemija se obično javlja u prva tri tjedna nakon janjenja, odnosno jarenja. Hipokalcemiji su podložnije starije ovce, osobito one kod kojih se nakon prijašnje bređosti nisu nadomjestile zalihe kalcija u kostima. Veći broj plodova tijekom bređosti značajnije iscrpi zalihe kalcija pa je i pojava hipokalcemije učestalija. Klinički znakovi i prevencija isti su kao i kod krava.