Bolesti i štetnici batata

Batat može ispuniti veliki dio svakodnevnih potreba u prehrani čovjeka jer sadrži mnoštvougljikohidrata, vitamina (A, C, E, B6) i minerala (Cu, Mn,K, Fe).

Kao namirnica, batat je od osobite važnosti za športaše, dijetalce i dijabetičare. Sadrži mnogo škroba i vrlo malo masti te je visokokvalitetna energetska namirnica. Masovno se uzgaja i konzumira u Americi, Africi i Aziji, a odnedavna i u Europi. U Hrvatskoj je batat gotovo posve nepoznat. Međutim, to bi se uskoro trebalo promijeniti. Nakon što su na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu provedena opsežna istraživanja, batat se u Hrvatskoj uzgaja kao jednogodišnja kultura, a prva komercijalna proizvodnja pokrenuta je 2005. na poljoprivredno-turističkom imanju PZ Ergela Višnjica.

Neki zemljišni štetnici, primjerice žičnjaci i grčice mogu napraviti djelomična oštećenja, koja pak utječu na kvalitetu korjenova. Stoga, pri odabiru parcele treba obratiti pozornost na brojnost štetnih kukaca u tlu i izbjegavati parcele s prekomjernim brojem ličinki
zemljišnih štetnika. convolvuli L. Štete na listovima batata mogu napraviti gusjenice slakova ljiljka.

Raspon krila leptira doseže do 13 cm. Ženka ljiljka odloži do 200 jaja,i to pojedinačno na naličje lista. Jaja su ovalna,sjajna,veličine 1,0 x 1,3mm,najprije plavo-zelena, a kasnije žuto-zelena. Gusjenice su 10 cm duge, živih boja, s karakterističnim rogom na zatku. Hrane se lišćem i korijenom batata.

Gljivična oboljenja ne predstavljaju opasnost za uzgoj batata te preventivna zaštita nije prijeko potrebna. Određene štete mogu prouzročiti puževi, poljski miševi i voluharice, osobito ako se odgađa početa kvađenja.