Zaštita pšenice od bolesti i korova

3685

Zaštita pšenice od bolesti i štetnika počinje pri proizvodnji i doradi sjemena, a završava u skladištu nakon žetve. Sjemenski usjevi moraju biti uspješno zaštićeni od bolesti i štetnika, napose karantenskih.

Najčešće bolesti na pšenici su:

1. Bolesti koje napadaju klasove i zrna: Ophiobolus graminis, Fusarium nivale, Ustilago tritici, Tilletia tritici, Tilletia laevis, Erysiphae graminis, Septoria nodorum, Fusarium ros.;
2. Bolesti koje napadaju mlade biljke: Septorium nodorum, Fusarium nivale, Helminthosporum sativum, Pythium sp. i druge.
3. Bolesti osnove busanja i korjena: Rhisoctonia solani, Cercosporella herpotrichoides, Fusarium nivale, Fusarium roseum, Pythium sp., Ophyobulus graminis, Basidomicetes sp.
4. Bolesti lista, rukavca lista i stabljike: Heminthosporum gramineum, Erysipae graminis, Septoria tritici, Septoria nodorum, Puccinia triticina, Puccinia graminis.
Pri razmatranju bolesti pšenice daju se prvo podaci o specifičnoj grupi zajedničkih parazita, koji zaražavaju korjen i vlat svih žita, ali su najčešći i najrašireniji na pšenici. Iako su posljedica zaraze svih vrsta šturost i sterilnost klasa, lomljenje i polijeganje biljaka, paraziti često ostaju nezapaženi u prvim proljetnim mjesecima.

Polijeganje pšenice (Cerosporela herpotrichoides)

Gljivica kao uzročnik zaraznog polijeganja pšenice. Simptomi: Znaci bolesti zapažaju se rano u jesen. Na dijelu vlati prvog i drugog internodija razvijaju se svjetlo-smeđe pjege izdužene i oivičene tamno-smeđim obrubima, pa imaju izgled “sitnih očiju”, poznate pod nazivom “očice”. Zaraza je uočljivija već kod razvoja 3 do 5 lista u zoni vlati gdje su fiksirani listići. Gljiva prodire preko rukavaca u tkivo stabljike i kao što je navedeno formira karakteristične pjege. Parazit se razvija duljinom vlati, stvarajući izdužene svijetle pjege 1 do 5 cm, čija je dužina oivičena smeđom marginom, tako da bolest dostiže do razine klasa koji najčešće ostaje u rukavcu. Propadanje i polijeganje usjeva koje uzrokuje ova gljiva ne razlikuje se od simptoma koje izaziva Ophiobolus graminis. Patološko polijeganje žita praćeno je pojavom navedenih simptoma za razliku od fiziološkog polijeganja koje je posljedica djelovanja neparazitskih zemljišnih i atmosferskih faktora (preobilna gnojidba dušikom, olujne kiše, nepravilna obrada, što izaziva debalans između korjenovog sustava visine stabljike i mase klasa). Dokazano je da vrijeme sjetve i gustoća usjeva utječe na intezitet infekcije.

Primjeri tretiranja pšenice protiv korova:

primjer tretiranja psenice od korova

Primjer tretiranja pšenice  protiv bolesti:

primjer tretiranja psenice protiv bolesti

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.