Agrotehnika uzgoja šećerne repe

Šećerna repa je zahvalna kultura za plodored. Budući da zahtjeva kvalitetnu obradu tla, dobru gnojidbu i zaštitu od korova, dugoročno pozitivno utječe na plodnost tla.

Šećerna repa ne podnosi monokulturu. Na istu površinu ne bi trebala dolaziti 4-5 godina. Dobri predusjevi su jari ječam, pšenica i zrnate leguminoze. Kao predkulture treba izbjegavati kukuruz i vrste roda Beta. Kao predusjev se ne preporučuje niti uljana repica jer je prijenosnik nematoda.

Ovo je najzahtjevnija ratarska kultura u vezi obrade tla. Cilj osnovne obrade tla je stvoriti duboki rastresit sloj tla postojane strukture. Ako se žetveni ostaci ili organska gnojiva zaoravaju, osigurava se njihovo slojevito zaoravanje. Koristi se i podrivanje na dubinu 40 do 70 cm, posebno na teškim tlima kao i na lakim tlima plitkog i neujednačenog oraničnog sloja.

Shema obrade tla za šećernu repu nakon strnih žitarica:

• nakon žetve, prašenje strništa (na 12-15 cm dubine),
• u kolovozu plitko oranje (na 20-25 cm dubine) uz gnojenje stajnjakom (moguće je i dodati dio NPK ili PK)
• jesensko duboko oranje (na 30-35 (40) cm dubine) uz gnojenje stajnjakom i mineralnim gnojivima.
  Na težim tlima potrebno je zatvoriti brazdu.

U proljeće slijedi predsjetvena priprema tla na dubinu do 2-3 cm. Njen je cilj stvoriti fino mrvičast sjetveni sloj koji sprečava stvaranje pokorice, stvaranje tvrđe posteljice za sjeme kak obi se uspostavila kapilarnost i omogućavanje ujednačenog nicanja što pojednostavljuje kasniju njegu. Obavlja se sjetvospremačem ili rotacijskom drljačom. Ne koristi se tanjurača!

Gnojidba

U osnovnoj obradi potrebno je zaorati gnojiva s povišenim sadržajem fosfora i kalija te manji dio dušika pri čemu se gnoji s do 60% ukupne količine dušika i 60-100% ukupne količine fosfora i kalija. Predsjetveno treba gnojiti startnim gnojivima s izbalansiranim sadržajem svih elemenata. Što ranije, s prvom kultivacijom u fazi razvoja 2-4 prva lista obaviti prihranu s KAN-om. Po potrebi se obavlja kalcifikacija i gnojenje mikroelementima (B i Mn). Previše dušika negativno utječe na kvalitetu. Loša obrada tla (taban pluga) i gnojidba nezrelim stajskim gnojem mogu uzrokovati nepravilan (račvast) rast korijena.

Sjetva

Optimalni je sklop 85.000-95.000 biljaka/ha, ali i sklop od 70.000-75.000 biljaka može zadovoljiti. Ovisno o načinu sjetve, sije se i na različit razmak biljaka u redu:

• kod konačnog sklopa sije se na 15-18 cm,
• kod sjetve s planiranom korekcijom sije se na 11-12 cm; taj je način skuplji ali sigurniji jer omogućava najbolji raspored biljaka po m2. Razmak redova je 45 ili 50 cm.

Njega usjeva

Vegetacija traje 160-200 dana. S proizvodnog gledišta mogu se izdvojiti četiri podperioda:

• od nicanja do prorjeđivanja (jedan par pravih listova),
• od prorjeđivanja do sklapanja redova,
• od sklapanja redova do prvog kolovoza i
• od prvog kolovoza do vađenja repe.

Mjere njege su: prorjeđivanje, kultiviranje, prihranjivanje, navodnjavanje, uništavanje korova, zaštita od bolesti i štetočina.

Zaštita

Korovi

Koštan (Echinochloa crus galli), proso (Panicum milliaceum), proso vlasasto (P. capilare), svarčica (Digitaria sanquinalis), loboda (Chenopodium album), štir (Amaranthus retroflexus), dvornik perzijski (Polygonum persicaria), dvornik povijajući (P. convolvulus), crna pomoćnica (Solanum nigrum), mračnjak (Abutilon theophrasti).

Štetnici

Repina pipa (Bothynoderes punctiventric), repin buhač (Chaetocnema tibialis), lisne sovice (Noctuide), lisne uši (Afide), repina nematoda (Heterodera schachtii), atomarija (Atomaria linearis), repin moljac (Phthorimaea ocelatella).

Bolesti

Plamenjača repe (Peronospora schachtii), pjegavost lista (Cercospora beticola),polijeganje maldica, smeđa pjegavost (Phoma betae), siva pjegavost (Ramularia beticola), crna pjegavost (Alternaria tenuis), pepelnica (Erysiphe betae), hrđa (Uromyces betae), a od viroza: žutica, rizomanija i mozaik.