Sve o uzgoju crvene djeteline

4508

Crvena djetelina za svoj rast traži dosta vode i umjerenu toplinu, a sušu i visoke podzemne vode te duže plavljenje vodom ne podnosi.

Optimalne količine padalina za uspješan uzgoj su oko 800 mm godišnje. Prema tlu nema velike zahtjeve, ali joj najbolje odgovaraju srednje teška i rastresita, a manje pjeskovita i vodonepropusna tla. Na siromašnim tlima gnojidbom treba osigurati pravilnu i dobru hranidbu. S obzirom na reakciji pH tla, crvena djetelina raste na tlima koja su slabo kisela i slabo alkalna uz raspon pH od 4,5-7.5.

Kod prezimljavanja podnosi niske temperature i do -15˚C, dok ispod snježnog pokrivača može preživjeti i do -25˚C. Odgovaraju joj polu sjenovita staništa, vrlo rijetko na staništima pune svjetlosti. Biljci je potrebno 10 % od pune svjetlosti (Knežević, 2006.). Za nicanje joj je potrebna temperatura od 5-6˚C.

U plodoredu je najbolje da dolazi iza okopavina (krumpir i šećerna repa) gnojenih stajskima gnojem. Za jesensku sjetvu dobre pred kulture su joj i strne žitarice. U čistoj kulturi crvena djetelina se smije sijati na isto zemljište nakon 4-6 godina. Ako se sije u smjesi sa travama takva smjesa može se sijati i ranije 2-3 godine na isto tlo, ako se obrada tla i gnojidba obave na pravilan način. Dobar je pred usjev za većinu drugih biljaka: okopavine, strna žita, povrće, ali ne i za leguminoze, jer ostavlja veliku količinu organskih ostataka čijom razgradnjom nastaju kemijski produkti koji su štetni za većinu leguminoza.

Obrada tla kod sjetve crvene djeteline nakon strnih žitarica započinje plitkim zaoravanjem strništa, radi očuvanja vlage u tlu i provociranja korovskih biljaka. U jesen se obavlja duboko zimsko oranje na 30-35 cm. Pred sjetvena priprema tla se obavlja u jesen ili proljeće ovisno o sjetvi djeteline. Cilj je usitniti tlo do mrvičaste strukture i ravnanje površinskog sloja kako bi se omogućila što kvalitetnija sjetva i nicanje.

Gnojidbu crvene djeteline obavljamo u osnovnoj i pred sjetvenoj obradi tla te tijekom vegetacije prihranjivanjem. Osnovnom gnojidbom trebamo osigurati dovoljno hranjiva za cijelo razdoblje njezina korištenja. Gnojenje stajskim gnojivom obavlja se uglavnom kod osnovne obrade tla i to u količini od 20-30 t/ha. Količina mineralnog gnojiva ovisi o plodnosti tla. Za rast crvene djeteline potrebno je unijeti dušika od 40-60 kg/ha, fosfora od 80-120 kg/ha i kalija od 80-100 kg/ha. Polovica do dvije trećine fosfornih i kalijevih gnojiva se daje kod osnovne obrade tla, a ostatak kod pred sjetvene pripreme tla. Gnojenje dušikom obavlja se u samoj pripremi tla za sjetvu kako bi se omogućio potreban početni rast i razvoj biljaka dok se ne uspostavi simbioza sa bakterijama, a tada se biljka sama opskrbljuje potrebnim dušikom. Kod proizvodnje crvene djeteline u smjesi sa travama treba nakon prvog otkosa prihraniti sa 40-50 kg/ha čistog dušika da bi se omogućio bolji razvoj trava.

Sjetva crvene djeteline može se obaviti u dva roka u proljeće i kasno ljeto. U proljeće se sije krajem ožujka i početkom travnja, sa ciljem da se biljke bolje razviju i ojačaju do nastupa suše i pojave korova. Sjetva u ljetnom roku je najpovoljnija od polovine kolovoza do polovine rujna mjeseca. Vrlo važno je odrediti povoljno vrijeme s obzirom na vlažnost zemljišta. Sjetva se može obaviti pneumatskim sijačicama ili omaške. Kod sjetve pneumatskom sijačicom utroši se 12 do 15 kg/ha sjemena, a kod sjetve omaške 20 do 25 kg/ha. Dubina sjetve iznosi od 1 do 2 centimetra, a razmak između redova oko 12 – 14 cm. Za sjetvu treba koristiti dorađeno sjeme, dobre klijavosti i čistoće, jer je takvo sjeme očišćeno od viline kosice.

Crvena djetelina se može sijati i u smjesi sa travama. Najbolje ju je sijati u smjesi sa talijanskim ljuljem i to 16 kg/ha crvene djeteline i 5 kg/ha talijanskog ljulja. Na sušnijim tlima može se sijati 16 kg/ha crvene djeteline i 6 kg/ha klupčaste oštrice, a na vlažnijim tlima 16 kg/ha crvene djeteline i 4 kg/ha mačjeg repka. Nakon sjetve tlo treba povaljati lakšim valjcima da bi se uspostavio što bolji kontakt sjemena i vlage iz tla i tako ubrzalo klijanje i nicanje. Kada se sije u strne žitarice, kao nad usjev mogu poslužiti sve strne žitarice , ali su bolje one koje se ranije žanju, koje imaju kraću slamu i koje imaju manju gustoću sklopa. U jesen je najbolje posijati zaštitni usjev a nakon toga se sije crvena djetelina. Ako se sjetva crvene djeteline obavlja u proljeće, najprije se obavlja drljanje strnih žita, a nakon toga sjetva poprijeko na pravac redova strnih žita.

Njegu crvena djetelina traži od samog nicanja. U početku djetelina sporo razvija nadzemne organe, pa je osjetljiva na korove, osobito na širokolisne, koje treba uništavati mehanički ili kemijskim sredstvima. Razbijanje pokorice i uništavanje poniklih korova vrši se 4-5 tjedana poslije nicanja. Posebnu pozornost treba obratiti na vilinu kosicu. To je parazit koji ne napada samo biljku već zarazi i tlo, brzo se širi unutar nasada, a prenosi se i sjemenom. Na crvenoj djetelini se mogu javiti simptomi napada pepelnice, lucerkine buhe i lisne pipe koje treba suzbijati dozvoljenim sredstvima zaštite bilja. Navodnjavanje crvene djeteline se obavlja prema potrebi. Košnja posljednjeg otkosa se mora obaviti bliže početku zime i nisko iznad tla.

Crvenu djetelinu koristimo kao zelenu stočnu hranu košnjom ili ispašom kao čist usjev ili u smjesi sa različitim travama. Za ispašu je najbolje koristiti crvenu djetelinu u smjesi sa različitim travama radi dugovječnosti samog nasada i zbog manje pojave nadimanja stoke naročito preživača. Ispašu je najbolje provesti u sistemu pregona od faze pupanja do cvatnje crvene djeteline. U pregonu se stoka ne smije dugo zadržavati jer gaženjem uništava krunicu biljke, a i pase vrlo nisko što utječe na proizvodnost djeteline. Za pripremu sijena crvena djetelina se kosi u fazi punog cvjetanja primarnih cvati. Kasnijom košnjom može se uzrokovati slabija regeneracija novog otkosa. U prvoj i drugoj godini crvena djetelina se može kositi 3-4 puta, a u trećoj 2-3 puta jer se prorijedi i daje manje prinosa. Prinosi sijena crvene djeteline kreću se od 7-8 t/ha dok se u boljim uvjetima može dobiti i do 15 t/ha. Za pripremu silaže djetelinu treba kositi u fazi pune cvatnje jer tada ima puno više suhe tvari, a manje vode. Agrotehnika proizvodnje smjese je ista kao i za sjetvu čiste crvene djeteline, jedino je smjesu sa travama treba nakon prvog otkosa prihraniti sa 40-50 kg/ha čistog dušika da bi se omogućio bolji razvoj trava.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.